VIJESTI (Stari Grad - Faros) - kolovoz 2008. g.

ZA KRAJ AKADEMIJE SIMFONIJSKI KONCERTI
MEĐUNARODNA OKESTRALNA AKADEMIJA U STAROM GRADU
1. kolovoza 2008. Piše: Mirko Crnčević

STARI GRAD (FAROS) - Međunarodna orkestralna akademija u Starom Gradu (20. srpnja do 1. kolovoza), završila je velikim simfonijskim koncertom na Trgu sv. Stjepana, sa istim programom kao i dan prije ispred Gradske lože u Hvaru. Oba koncerta su, s obzirom na profesionalnu razinu ovogodišnjih sudionika, izvedena na vrlo visokom glazbenom nivou, s razlikom što je akustika u drevnom Farosu ipak bila nešto bolja, pa je i koncert bio uspješniji.
Na programu su bili Sarasateovi ciganski napjevi, sa solisticama Katarinom Djukic (violina) i Sue Ryall (klarinet), zatim Williamsov "Viktor's Tale", te Schubertova 8. simfonija (the great) u c-duru, što je hvarsku publiku uistinu oduševilo.
U radu akademije sudjelovalo je čak 65 sudionika iz Njemačke, Hrvatske, Francuske, Engleske, Srbije i Ukrajine. S njima su radili docenti - Christian Klett, dirigent i pijanist, te Christian Seibold (klarinet) iz Opere u Hamburgu; Orest Shourgot (violina), profesor na Muzičkoj akademije u Zagrebu i prva violina Zagrebačke filharmonije, te njegov kolega Vinko Rucner (cello).
Tijekom desetodnevnog rada Starogrojski akademičari odradili su koncert docenata i koncert arija u Starom Gradu, zatim istovrsne komorne koncerte u Starom Gradu i Hvaru, a brojne otočane i turiste po ulicama Hektorovićeva grada ugodno je iznenadila virtuozna svirka beogradskog gudačkog kvarteta.

U POTRAZI ZA SUNCEM I POGLEDIMA
LIJEPE ŽENE VOLE HVAR
2. kolovoza 2008. Piše: Marija Lokas

HVAR - Lijepe žene vole Hvar. Bilo da su poznate, anonimne ili pak tek u potrazi za slavom, na najsunčanijem hrvatskom otoku i jednom od deset najljepših otoka na svijetu nekako se jednostavno uklope i stope s okolinom upotpunjujući je svojom ljepotom. Bilo bi prilično teško objektivom zabilježiti svaku ljepoticu, a bilo je dovoljno zahtjevno sastaviti i ovu međunarodnu reprezentaciju ljepote. Ipak, naš se fotoreporter ograničio na njih nekoliko. Uvjet je bio da osim atarktivnog izgleda iza sebe imaju i karijeru vezanu uz javni život.
Bilo da je riječ o glumicama, voditeljicama, pjevačicama, plesačicama ili manekenkama, svima je zajedničko upravo to da su na Hvaru opuštene, prirodne i da unatoč činjenici da su neke od njih na otoku i poslovno, uživaju u svakoj minuti. Zajedničko im je i to što će se na "otok sunca" sigurno ponovo vratiti. Ima nešto u Hvaru što ga čini posebnim i privlačnim, jer toliko lijepih žena na jednome mjestu rijetko se gdje može pronaći.
S druge strane, Hvar je svakako i raj za muškarce, ali i fotografe. Slobodnima je lakše, a zauzeti će jednostavno svojim boljim polovicama na lijepi način morati objasniti da "gledanje nije grijeh". Dakle, u hvarsku reprezentaciju ove godine su ušle glumica Sonja Kovač, europska prvakinja u latinoameričkim plesovima, Njemica Sarah-Sophie Ritz, srpska voditeljica i manekenka Olja Crnogorac, ovogodišnja muza Stefana Lupina i Playboyeva "zečica" za rujan Sabina Ćerić.
Sonja Kovač s dečkom Markom Sekulićem uživala je na elitnom kupalištu Bonj gdje je skupljala energiju za obaveze i snimanja koje je čekaju u Zagrebu. Isto je mjesto odabrala i voditeljica emisije "All Inclusive" s beogradske televizije Metropolis Olja Crnogorac koja je tijekom posjeta Hvaru odradila i modnu reviju za Palmers.
Poslovne obaveze na Hvaru potpuno se drukčije doživljavaju, pa ni najbolja plesačica Europe u latinoameričkim plesovima Sarah-Sophie Ritz nije imala ništa protiv nekoliko nastupa na Palmižani, a to joj je, kako je rekla, bila i idealna priprema za svjetsko prvenstvo u Tokiju. Njoj su se najviše svidjele hvarske kalete, pa su upravo tamo nastale i njezine atraktivne fotografije. Fotograf Stefan Lupino je kao i svake godine, svoje modele doveo u svoju kuću u pitoresknom mjestašcu Pitve. Tamo se i djevojka s naslovnice Playboya Sabina Ćerić opustila pred objektivom.

TZ KONTRA VOLONTERA
HVARE MOJ
4. kolovoza 2008. Piše: Ivica Marković

HVAR - Udruzi iznamljivača privatnog smještaja "Hvare moj" onemogućuje se rad od Turističke zajednice Grada Hvara koja sebi daje za pravo da samo ona može pružati informacije turistima u Hvaru i brinuti se o privatnom smještaju, kazuje nam Ana Popović, predsjednica Udruge.
Ta neprofitna udruga koja, među ostalim, broji 278 članova, dobila je podršku lokalne samouprave, a za svoje djelovanje dobili su na korištenje prostor na Dolcu, u kojemu je od početka ove godine najam plaćala TZ Hvara.
- Osnovani smo da bismo što lakše organizirali privatni smještaj, da bismo zajednički nastupali na tržištu, pomogli mnogim iznajmljivačima u Hvaru da svoje kapacitete podignu na jednu višu razinu, a ponajprije da bismo gostima dali potpunu informaciju. Do sada smo volonterski odradili tisuće sati za dobrobit hvarskog turizma. No očito ovima iz TZ smeta što mi bolje od njih obavljamo posao, za koji oni smatraju da je samo njihov, a za to ne uzimamo ni jedne kune.
Vinkica Karković-Kolombo, predsjednica TZ Grada Hvara, tvrdi da su od Udruge "Hvare moj" izrečene neistine.
- Mi odobravamo postojanje i rad Udruge "Hvare moj". Od njihova osnutka mi ih podržavamo i mislimo da su donijeli dodatnu kvalitetu u hvarski turizam. Moramo im dati i vremena i prostora za njihovo djelovanje pa tek onda možemo ocijeniti njihov rad. Mislim da mogu biti vrlo efikasni, ali treba im dati vremena da to i dokažu - kazuje Vinkica Karković-Kolombo.

HVARSKI HOTELI POD HIPOTEKOM
UZBUNA NA ŠKOJU KONTROVERZNI POTEZI UPRAVE 'SUNČANOG HVARA'
7. kolovoza 2008. Piše: Maja Zrnić

Promjene koje se odvijaju posljednje tri godine, otkako je u Hvar stigla Orco grupa, osjećaju se prije svega kao manjak turista, pa stoga silno raste zabrinutost u gradu. Ovoga je ljeta vrlo neugodno odjeknula i reportaža njemačke televizije u kojoj su prikazani prljavi i skupi hoteli Sunčanog Hvara. Nažalost, njemačka TV ekipa cijeli je grad Hvar poistovjetila s lošim iskustvom koje su doživjeli u hotelu Riva ili Pharos.
U razgovoru sa predsjednikom Uprave Sunčanog Hvara d.d. Jacquesom Bourgeoisom saznali smo da je tvrtka Sunčani Hvar podigla kredit, odnosno založila vrijednost nekretnine hotela kojima upravljaju. On tvrdi da svi uspješni hotelijeri u svijetu tako rade. Bourgeois je usto najavio da se od ove jeseni preuređuju hoteli Bodul i Pharos te će se depandansa hotela Dalmacija pretvoriti u apartmane za najam, ali i za prodaju! Je li to početak rasprodaje hvarskog lanca hotela?
Depandansa kapaciteta 94 ležaja nalazi se u samom centru Hvara, u neposrednoj blizini franjevačkog samostana, s pogledom na more, i samo se može pretpostaviti koja bi im prodajna cijena na toj lokaciji mogla biti.

HFP je dioničar

S druge strane hvarski gradonačelnik Pjerino Bebić otvoreno kaže: - Pozivam privatnog partnera Sunčani Hvar da imaju na umu da je Društvo Sunčani Hvar nastalo zato da se unaprijedi turizam od kojeg svi ovdje živimo. Nije osnovano radi trgovanja stanovima i nekretninama. Dok sam ja gradonačelnik Hvara, neće biti prenamjene hotela u apartmane, a niti prodaje stanova. To ne govorim samo ja, nego mi je i potpredsjednik Vlade, gospodin Polančec, dao garanciju na temelju koje neću dozvoliti rasprodaju hvarskih hotela.
Kako se očito zaoštravaju odnosi u gradu Hvaru, odgovore smo pokušali saznati u Hrvatskom fondu za privatizaciju. Glasnogovornica Mihaela Felker odgovorila je na dio naših pitanja: HFP i ORCO property group S.A. sklopili su prije tri godine dionički ugovor, uobičajen u poslovnom svijetu, prema kojem uređuju međusobne odnose (o.a., tajni ugovor). Hrvatski fond za privatizaciju je dioničar, a u vlasničkoj strukturi sudjeluje sa 31% zajedno s DAB-om (do sada je hrvatska javnost baratala podatkom da je vlasnički udjel HFP-a 35%!, op.a.). Vezano uz prodaju nekretnina, ORCO grupa ne može samostalno raspolagati nekretninama, a pogotovo ih ne može prodavati bez prethodne suglasnosti HFP-a. Služba pravnog sektora HFP-a za praćenje ispunjavanja uvjeta iz ugovora navodno prati sva zbivanja na Hvaru i reagirat će u slučaju bilo kakve nepravilnosti.
Na kraju poziv hvarskoga gradonačelnika Pjerina Bebića: Pozivam predstavnike Orco grupe da dođu na sastanak u grad Hvar, kao javno-privatni partner. To je svima nama u interesu. Naravno, ako se ORCO grupa odazove pozivu, to će značiti da prepoznaju svoju poziciju na Hvaru kao javno-privatnog partnera te pristaju na kontrolni paket Grada Hvara. U kontrolnom paketu je zahtjev da su po dva Hvaranina članovi Upravnog i Nadzornog odbora koji će imati uvid u poslovanje Društva, odobravati podizanje kredita, a naročito njihovu namjenu, te sudjelovati u upravljanju lancem hotela.

600 milijuna kuna

Što se tiče ulaganja, "ORCO" se obvezao u "Sunčani Hvar" d.d. uložiti 600 milijuna kuna u dvije faze - dio iz vlastitih sredstava, a dio iz zajmova podignutih na ime Društva. Za sada izgleda da ORCO diže kredite i ulaže novac u obnovu, no mnoge na Hvaru zanima koliko su novca oni kao investitori donijeli na Hvar.

Godišnji odmor

Neslužbeno, u razgovoru sa glasnogovornicom HFP-a, saznali smo da HFP ima stotinjak ugovora, a kolega koji prati Društvo Sunčani Hvar nalazi se na godišnjem odmoru, pa ćemo morati pričekati za konkretnije odgovore iz HFP-a.

Nema vremena

Zamolili smo i članove Upravnog odbora Sunčanog Hvara da nam odgovore na 'vruća' pitanja, ali u dvodnevnom telefoniranju sa glasnogovornicom tvrtke Sunčani Hvar d.d. Anom Đeldum nismo uspjeli dogovoriti sastanak.

NIJEMCI SE PREDOMISLILI: HVAR IM JE SADA
NAJBOLJA DESTINACIJA ISTOČNE EUROPE!?
TELEVIZIJA KABEL 1 JE U SVOJOJ EMISIJI PREDSTAVILA SUNČANI OTOK
KAO ODREDIŠTE VRLO SKROMNE TURISTIČKE PONUDE
9. kolovoza 2008. Piše: Zoran Paškov

Hvar, biser hrvatskog turizma koji je nedavno njemačka televizija Kabel 1 u svojoj emisiji Magazin K1 predstavila kao odredište vrlo skromne turističke ponude, neadekvatnog hotelskog smještaja i skupih restorana u kojima večera za dvoje stoji 100 eura i na koju se čeka više od sat vremena, u svom je finalnom izboru Hvaru dodijelila prvo mjesto te ga milijunskom auditoriju predstavila kao najpoželjniju turističku destinaciju Istočne Europe.
Zanimljivo je da se prilkom ovog izbora Hvar našao u konkurenciji turističkih centara Poljske, Litve, Rumunjske i Ukrajine, a u izboru je ocijenjeno kako su hvarska turistička ponuda i prirodni resursi još uvijek u prednosti ispred konkurentskih istočnih ljetovališta, bez obzira na nedostatke turističke ponude koju je Kabel 1 prikazao u svojoj prvoj emisiji kada je gledateljstvu prezentirala Hvar u objektivu dvojice svojih lutajućih reportera, koji su se našli u ulozi turista i skrivenom kamerom bilježili propuste mjesne hvarske turističke ponude. Iako su mnogi Hvarani, a i hrvatska javnost bili mišljenja kako je prva emisija njemačke televizije bila pretendenciozno usmjerena na negativnosti, istom mjerom bili su prezentirani i drugi turistički centri Istočne Europe.

More i izletišta zaslužni za pobjedu

U završnoj emisiji Hvar je prikazan u pozitivnom svjetlu, posebno hvarski hotel s četiri zvjezdice, ručak u snack baru koji stoji 20 eura za dvije osobe i pet puta je jeftiniji nego na Azurnoj obali, privatni pansion u kojemu cijena ležaja iznosi 18 eura po osobi te zanimljiv noćni život u kojemu uživaju gosti iz cijele Europe.
Ipak, kao najveća prednost našega turističkog bisera ocijenjeno je najčistije more u Sredozemlju u izboru njemačkog ADAC-a te lijepi okoliš, božanstvene panorame i izletišta koji su ovom prilikom Hvaru donijeli prvo mjesto i titulu najpoželjnije destinacije Istočne Europe.
Mnogi naši turistički djelatnici s pravom se pitaju mogu li Hvarani biti zadovoljni nakon prvih medijskih prozivki i svega negativnog, pa i štete koju je prva emisija nanijela hvarskom, a i hrvatskom turizmu.
S njemačke televizije poručuju kako je to njihov uobičajen izbor predstavljanja turističkih destinacija, bez uljepšavanja i namještanja turističke stvarnosti.
Prvo mjesto Hvaru u ovom je trenutku velika satisfakcija mještanima, koja im je osvijetlala obraz kod vrlo izbirljivih njemačkih turoperatora, koji su nakon svega spremni nastaviti s još kvalitetnijim bukingom do kraja ove sezone, ali i u posezoni kada na Hvaru očekuju i najavljuju još više gostiju.
Nijemci, njihovo tržište i turoperatori su nam inače skloni, ali kada je posao u pitanju, slažu se u ocjeni kako je Hvaru mjesto u konkurenciji poznatih mediteranskih elitnih turističkih centara poput St.Tropeza, Nice, Mallorce, Ibize i drugih omiljenih destinacija, koje privlače milijune njemačkih turista, a ne da ga se svrstava u izbor istočnih turističkih centara kojima nikada ni geografski nije pripadao.
No ipak, izbor je izbor, posebno gledajući medijski i još k tome jedne privatne televizijske kuće na velikom izbirljivom turističkom tržištu, gdje i najmanja negativna reklama ima loše financijske učinke.
I Hvarani moraju biti svjesni da će, koliko se kvalitetno budu prezentirali, tako biti i ocjenjivani na izbirljivom turističkom tržištu, gdje konkurencija ne spava.

NAJVEĆI SREDOZEMNI OTOČNI
VINOGRAD PODIŽE SE NA HVARU
SAN SVAKOG VINARA U POSJETI NAJVEĆEM
VINOGRADU NA MEDITERANSKIM OTOCIMA
6. kolovoza 2008. Piše: Jana Peršić Zandomenigo

Na najvišem dijelu Hvara spušta se pogled na najveći mediteranski vinograd zasađen na nekom otoku u kojem na suncu i vjetru niču sadnice autohtone sorte plavac mali. Lokalitet između Poljica i Zastražišća od surova otočnoga kamena postaje plodno vinorodno tlo uz pomoć najnovijih strojeva. Udaljen je 15 kilometara od Jelse, za njega se brine obitelj Plančić.
Zemljište je na korištenje dobila od Vlade na 40 godina, a cilj joj je stvoriti hrvatsku vinsku marku od milijun i šesto tisuća sadnica vinove loze. Traje obrada 260 hektara kamenjara, a ovih su dana predani papiri za dobivanje dodatnih 200 hektara vinograda koji će s dosadašnjim činiti velebnu cjelinu, san svakog vinogradara.

Svijetla budućnost

Projekt razvoja hrvatskog vinogradarstva Plančići su započeli prije pet godina. Pratili su slične projekte i nastojali ne ponoviti njihove pogreške. Nabavili su moderniju tehnologiju koja kamen mrvi na dubini od 80 centimetara, idealnoj da vinovoj lozi omogući životni prostor. Buldožeri i traktori u nekoliko faza lome kamen i pretvaraju u komadiće veličine četiri do deset centimetara. Ta se granulacija pokazala najboljom jer vinovoj lozi propušta dovoljno zraka i vlage.
- Dosad smo zasadili 45 tisuća trsova vinove loze, a vinograd će biti gotov do jeseni 2010. Pred plavcem malim svijetla je budućnost jer ćemo od ubranih plodova u godini vinom napuniti više od dva milijuna boca. Prodor na svjetsko tržište osigurat će nam količina i sorta s jedinstvenom aromom i okusom. Država nam je puno pomogla, a davanjem zemljišta na korištenje ispravila i povijesne nepravde jer su parcele u prošlom stoljeću nekoliko puta rascjepkane, čime se smanjila mogućnost ozbiljne vinogradarske proizvodnje - kaže Antun Plančić, voditelj projekta koji će nakon završetka stajati 20-ak milijuna eura.

Vino već dogodine

Mediteranska klima idealna je za sadnju vinove loze, koja počinje u studenom i traje do travnja. Plančići do proljeća 2009. namjeravaju zasaditi 450 tisuća trsova na 80 hektara zemlje. Sadi se traktorom koji se navodi laserom, a lozu se pušta da sama traži svoj put. Vinograd duljine četiri i pol kilometra i 600 metara širine Plančići namjeravaju natapati, zbog čega su unajmili slovenske stručnjake.
Traje istraživanje tla ispod vinograda, a Slovenci nagađaju da su na 180 metara ispod razine mora velike količine pitke vode.
U ledenom dobu na spoju Hvara i Pelješca bilo je ušće Neretve, a ta će voda napajati vinograd iz unutrašnjosti. Svaki trs u mjesec dana, od lipnja do kolovoza, dobit će od 20 do 50 litara vode; tad na najsunčanijem jadranskom otoku nema dovoljno kiše. Nasade vodom neće napajati prve četiri godine, objašnjava Plančić, jer se lozu pušta da sama nađe svoj život i put pod zemljom.
Prvih stotinu simboličnih litara Plančići će moći kušati već sljedeće godine. Nakon što vinograd rodi i vino sazrije, vidjet će se njegova kvaliteta, u koju ne sumnjaju. Zbog odlične pozicije vinograda koji je stalno izložen vjetru vino će imati posebnu aromu i prirodnu zaštitu od peronospore. Zbog toga će i cijena plavca malog biti dostojna velikih vina, najmanje 150 kuna.

Zaposlit će 60 radnika

Plančići su dosad uložili osam milijuna kuna u nabavu strojeva koji obrađuju vinograd. Traže strateškog partnera s kojim bi lakše prodrli na vanjsko tržište. Trenutačno pregovaraju s tri tvrtke, domaćim prehrambenim konzorcijem, najvećom slovenskom vinarijom i austrijskom financijskom kućom.
- Vjerujem da će plavac mali biti prava i prepoznatljiva marka uz koju će se strancima moći predstaviti i domaći specijaliteti - dalmatinska pašticada, grenada, istarska kuhinja. Naša gastronomija ima velik potencijal, a kvalitetno vino može joj samo biti dodatni vjetar u leđa - kaže Antun Plančić.
Hvarski će vinograd pridonijeti i razvoju otoka jer će se za njegovo održavanje cijele godine brinuti 60 radnika koji se tek trebaju zaposliti.

POSVUDUŠE PARTY
NA HVARSKOJ REVIJI KUPAĆIH KOSTIMA
9. kolovoza 2008. Piše: Maja Zrnić

HVAR - U hvarskom hotelu Amfora održana je modna revija na kojoj je Palmers pokazao svoju kolekciju za ljeto 2009. godine. Ekskluzivni modeli donjeg rublja i kupaći kostimi, koji su se mogli vidjeti na modnoj pisti, ne nalaze se još uvijek u katalozima, ali ni u dućanima, stoga se ova prezentacija može shvatiti kao svojevrsna velika premijera. Svi prezentirani modeli, koje su nosile poznate atraktivne manekenke, izrađeni su od najkvalitetnijeg materijala. Donjim rubljem, rezimirano gledano, dominirala je svila i čipka, a kupaći kostimi za sljedeće ljeto ponudili su crnu boju te monokini stil.
Modnu reviju su nosile hrvatske, slovenske i srpske manekenke. Među našima su bile najljepše Andrea Kođoman, Iva Jerković, Jelena Bosančić, Maja Cvjetković te Simona Gotovac s novom, tamnijom boje kose, koja je na hvarsko druženje dovela i svoju kćerkicu Gabrijelu.
Upravo je Simona, zbog aktualne bračne afere sa suprugom Antom, izazvala veliku pozornost pripadnika sedme sile. Reviju je vodila atraktivna Nikolina Pišek, a poslije modnog happeninga održan je glazbeni dio programa u kojem je nastupio Petar Grašo.
U publici su se mogla sresti brojna poznata lica iz hrvatskog društvenog života, među kojima su viđeni i stalni ljetni hvarski posjetitelji Sanja Duggan i njezin suprug Frane Barbieri, koji i inače ovaj akvatorij rado obilaze skupocjenim plovilom. Bili su tu i Josip Dikan Radeljak s prelijepom kćerkicom Lanom i prijateljicom Alkom Vuicom, Tihana Harapin Zalepugin, modni znalac Nenad Korkut…

MALA DORA PUCA OD ZDRAVLJA I LJEPOTE
HUMANITARNA AKCIJA ZA DJEVOJČICU SA TEŠKOM SRČANOM MANOM
9. kolovoza 2008. Piše: Mirko Crnčević

JELSA - Djevojčica Dora Trdak (4) iz Zagreba ovih je dana bila glavna zvijezda na jelšanskoj rivi, svi oni koji je poznaju divili su joj se i bili baš sretni što puca od zdravlja i ljepote. A njihova mala miljenica je upravo ona djevojčica što je imala tešku srčanu manu i za koju je na otoku Hvaru 2005. godine bila pokrenuta humanitarna akcija 'Otkucaj srca', kada je za njenu operaciju u specijaliziranoj klinici u Münchenu prikupljeno čak 33 tisuće eura.
- Operacija je morala biti obavljena najkasnije do godine dana života, a HZZO nije želio pokriti te troškove, pa su moje tadašnje kolegice s posla, medicinske sestre Marina Potočnjak iz Vrboske i Sovjetka Krobot iz Starog Grada, inzistirale na humanitarnoj akciji koju je pokrenula i do kraja uspješno provela Maja Budrović, ravnateljica GD Crvenog križa u Hvaru. Nakon operacije koja je stajala 20-tak tisuća eura Dora se vrlo brzo oporavila i osmi dan izašla iz bolnice. Učestale kontrole koje obavljamo pokazuju da su rezultati odlični, ona ide u vrtić, može se baviti sportom i nema nikakvih zdravstvenih tegoba - kazala je njena mama Dubravka, koju smo zatekli u šetnji Jelsom, zajedno s Dorom i njezinom starijom sestrom, devetogodišnjom Emom.
Obitelj Trdak sa škoja uistinu nosi lijepe uspomene, naprosto je impresionirana iznimnom dobrotom brojnih otočana, jer jednostavno nisu vjerovali da će se prikupiti toliko sredstava. Ostatak novca Crveni križ je raspodijelio u dobrotvorne svrhe, a mama Dubravka se još jednom zahvaljuje svim ljudima dobre volje, organizatorima akcije i onima koji su darivali sredstva, jer da toga nije bilo tko zna što bi se sa Dorom dogodilo. Hvar zato, kako dodaje, ne može iz njihova srca, a u kući će se i nadalje najčešće slušati baš hrvatski Bob Marley, odnosno popularni Gego, koji je njima najdraži pjevač s Otoka sunca.

UKYIOE SLIKE PUTUJUĆEG SVIJETA
IZLOŽBA JAPANSKIH DRVOREZA U GALERIJI 'JURAJ PLANČIĆ' U STAROM GRADU
9. kolovoza 2008.

STARI GRAD (FAROS) - "Ukiyoe - slike plutajućeg svijeta" naziv je izložbe tradicionalne japanske umjetnosti, koja će sutra biti otvorena u galeriji "Juraj Plančić" na Hvaru.
Riječ je o jedinstvenoj zbirci drvoreza čiji je vlasnik ukrajinski povjesničar umjetnosti i kolekcionar, inače jedan od najvećih svjetskih stručjaka za ukradene umjetnine, Konstantin Akinsha, koji živi u New Yorku, a svake godine ljetuje na Hvaru.
Posjetitelji izložbe u slijedeća će dva mjeseca moći vidjeti 17 umjetničkih djela osmorice japanskih umjetnika iz 17., 18. i 19. stoljeća.
Budistički termin "Ukyoe" u početku je značio zanemarivanje materijalnog svijeta, da bi se u feudalnim danima Edo perioda (1600.-1868.) počeo koristiti za označavanje skupog svijeta užitaka ili "svijeta izvan svakodnevnih briga običnih ljudi".
Začetnik Ukiyoe umjetnosti je Hishikawa Moronobu (1618.-1693.), koji je ilustrirao knjige i crtao prizore iz svakodnevnog života, a svoje slike učinio je dostupnima svakome, koristeći staru metodu tiska pomoću drvenih ploča.
Proces nastajanja Ukiyoe drvoreza po tehnološkim rješenjima i razini umjetničkog izraza jedinstven je u svijetu. U njemu sudjeluju tri zasebna stručnjaka - umjetnik crta skicu, drvorezac ju urezuje na drvenu ploču, a tiskar otiskuje na papir kako bi se dobio konačan proizvod.
Brojne slike od autora su izravno pokupovali Europljani, a velik dio ih je odnesen u Francusku, gdje su izazvale senzaciju na pariškoj Svjetskoj izložbi 1876.
Organizator izložbe Tonči Tadić ističe da su izložbe Ukyoe drvoreza u Europi u vrlo rijetke, jer je većina slika u privatnim kolekcijama diljem svijeta, a sutrašnja je izložba, kaže, najveća te vrste u Hrvatskoj.

'POZDRAV SUNCU' IZ VRBANJA
IZLOŽBA JAPANSKE UMJETNICE U DOMU MATIJA IVANIĆA
10. kolovoza 2008. Piše: Mirko Crnčević

VRBANJ - Tek obnovljeni Dom Matija Ivanića u Vrbanju na Hvaru u subotu je bio pretijesan za sve one koji su željeli razgledati izložbu "Pozdrav suncu", varbonjskih mirlićih i 'skloništa za osjećaje' od Lepoglavske čipke, japanske umjetnice Akiko Sato. Otvaranje izložbe svojom su nazočnošću uveličali Atsushi Saito, 2. tajnik Japanskog veleposlanstva, dr. Tonči Tadić, istaknuti član Hrvatsko-japanskog kulturnog i gospodarskog društva, Damodar Frlan, ravnatelj Etnografskog muzeja u Zagrebu i Visko Haladić, gradonačelnik Starog Grada, dok su za dobru pjesmu i zabavu bili zaduženi klapa 'Galešnik' iz Hvara, te mješoviti zbor 'Cordae Vocale' i VIG 'Droff Band' iz Vrbanja.
- Mirlići su bili predmet bavljenja žena, posao kroz koji su žene učile o strpljivosti, vještini prstiju, i iskazivale pripadanje zajednici - kazala je Akiko, i dodala - Na svu sreću to je prihvaćeno i tu na najsunčanijem otoku Mediterana, a moj šator koji je ustvari 'sklonište za osjećaje' nastao je u suradnji s tri generacije lepoglavskih čipkarica, naravno i prof. Nerinom Eckhel iz Etnografskog muzeja u Zagrebu.
Akiko Sato rođena je 1967. u Yokohami, a udajom za Milana Trenca, poznatog hrvatskog ilustratora, crtača stripova, filmskog redatelja i novelista, skrasila se u Hrvatskoj. Njezina izložba ostaje otvorena do 14. kolovoza, a dio je priče kako Japanska umjetnost osvaja otok Hvar, budući da u Galeriji Juraj Plančić u Starom Gradu upravo slijedi izložba japanskih drvoreza iz 18. i 19. st. 'Ukiyo-e', vlasništvo kolekcionara Konstantina Akinshe.

SVJETLO "PREPODNE LUČI"
OBLJETNIČKA MONOGRAFIJA MIRKA CRNČEVIĆA
10. kolovoza 2008. Piše: Mirko Crnčević

JELSA - Osnutak preporodne Narodne čitaonice u Jelsi prije 140. godina (1868.) bio je povod za objavljivanje obljetničke monografije 'Preporodna luč', autora Mirka Crnčevića, koja je u nedjelju prvi put predstavljena u okviru XVI. Večeri Antuna Dobronića, na jelšanskom Trgu sv. Ivana. O knjizi i značenju te najstarije čitaonice na dalmatinskim otocima govorili su urednik monografije Nikša Račić, profesor povijesti Ante Visković, ravnateljica Općinske knjižnice Marija Plantarič-Huljić, načelnik Općine Jelsa Ivo Milatić, i sam autor, novinar Mirko Crnčević, dok su se svečanosti pridružili Gdinjski pučki pjevači, čakavska pjesnikinja Tatjana Radovanović, te recitatorice Marija Kovačević i Meri Radić.
- Jelšanska čitaonica i knjižnica je tijekom svoje duge povijesti uvijek pridonosila kulturnom, prosvjetiteljskom i svekolikom napretku mjesta. Nažalost 10. studenog 2003. veliki požar je progutao čitav njen fundus, između deset i jedanaest tisuća knjiga, nakon čega je uslijedila velika dobrotvorna akcija "Slobodne Dalmacije" pod nazivom "Knjige za Jelsu" u kojoj je prikupljeno 20.000 knjiga - naglasio je Crnčević, dodavši da je tijekom svog desetogodišnjeg novinarskog rada o Jelšanskoj knjižnici objavio 56 članaka i na kraju se odlučio za izdavanje monografije "Preporodna luč".
U monografiji je središnje mjesto pripalo baš tim novinarskim zapisima za budućnost, dok su na tragu preporodne tradicije svoje priloge pisali prof. Visković, ravnetljica Plantarič-Huljić, načelnik Milatić, ali i Ivo Bojanić, dipl. ing. građevinarstva, te urednica u listu "Slobodna Dalmacija" Jasenka Leskur-Staničić. Na kraju je sve to upotpunjeno sjećanjima i nadanjima suvremenika, sa željom da se Jelšanska knjižnica iz privremenog smještaja čim prije preseli u Dom kulture i da se 1. lipnja u Jelsi konačno proglasi Danom preporoda.
Općina Jelsa je u ovoj prigodi zaslužena priznanja za osobite zasluge u obnovi požarom uništene Jelšanske knjižnice dodijelila Jagodi Baričev i Draženu Gudiću iz "Slobodne Dalmacije", a "Prepordodna luč" je zapravo tek prva u nizu predstavljanja triju knjiga na VAD-u. Naime, slijedećih dana čitalačka publika će se podrobnije upoznati još s knjigom o životu i djelu ugledne hrvatske povjesničarke dr. Lelje Dobronić, autora Stjepana Razuma, ali i onom o legendarnom jelšanskom liječniku, izumitelju i dobročinitelju dr. Vojtjehu Bridi, autora Jaroslava Novaka i Jasenke Splivalo.

NAKON HVARA, JAPANSKI DRVOREZI I U SPLITU
U STAROM GRADU NA HVARU OTVORENA IZLOŽBA RIJETKIH JAPANSKIH DRVOREZA
11. kolovoza 2008. Piše: Meri Šilović

STARI GRAD (FAROS) - Kulturni događaj kakav Stari Grad ne pamti, senzacionalna izložba japanskih drvoreza Ukiyoe iz zbirke Ukiyoe Akinsha, počeo je kasno navečer u nedjelju u palači Biankini u Galeriji "Juraj Plančić" Muzeja Staroga Grada.
Riječ je o dosad najvećoj i najvažnijoj izložbi tradicionalne japanske umjetnosti u Hrvatskoj, a kustos izložbe i direktor Muzeja Aldo Čavić pobrinuo se da izložba bude doista svjetski reprezentativno i postavljena.
Likovni postav izložbe u galeriji, koja je preuređena posebno za ovu priliku, odlično je osmislio umjetnik Viktor Popović.
Svjetske raritete, 17 originalnih japanskih drvoreza iz 19. stoljeća, odnosno s njih otisnutih slika na rižinu papiru, za izložbu je iz svoje vrijedne kolekcije Starograđanima posudio povjesničar umjetnosti dr. Konstantin Akinsha, Ukrajinac iz Kijeva, koji živi u Washingtonu, a ljetuje u Starom Gradu gdje je prije desetak godina kupio kuću.
Na otvorenju u dupkom punom vrtu Muzeja Aldo Čavić je naglasio da je riječ o rijetko viđenoj umjetničkoj produkciji Japana, a Tonči Tadić, jedan od inicijatora projekta, govorio je Ukiyoe drvorezima. Naglasio je da su među osam autora drvoreza izloženih u Starom Gradu neki od najznačajnijih japanskih umjetnika iz Edo razdoblja (koji je trajao od 1600. do 1867. godine) Kunisada, Hiroshige, Utamaro...
Japanski drvorezi intenzivno su kolali prostorima zapadne civilizacije tijekom druge polovine 19. st. i snažno su utjecali na impresioniste, bečku secesiju i dizajn plakata, te su ključan element za razumijevanje razvoja moderne zapadne umjetnosti. Riječ Ukiyoe znači doslovno "slike plutajućeg svijeta".
"Ukiyo" je bio budistički termin koji je značio zanemarivanje materijalnog svijeta, ali se tijekom druge polovine 15.st. počeo koristiti u pjesništvu i u prozi kao izraz ideje da život nije ništa drugo do prolazan san.
Tako se riječ "ukiyo" počela koristiti u opisivanju hedonističke životne filozofije, a u feudalnim vremenima Edo razdoblja "ukiyo" je označavao skupi svijet užitaka ili "svijet koji je plutao izvan svakodnevnih briga običnih ljudi", naglasio je Tadić.
Posjetitelji mogu vidjeti originalne Ukiyoe drvoreze "Kabuki" koji potpisuje slavni umjetnik iz Eda (Tokia) Kunimasa Utagawa iz 1882., triptih "Samuraj i gejša" Morikawae, iz istog vremena, Utagawain diptih "Svečanosti promatranja trešnjina cvijeća", "Ženu koja se šminka", Katigawaine "Ljepotice", Utagawaine "53 postaje Tokaida"...
Izložba je realizirana uz pomoć Japansko-hrvatskog društva prijateljstva i Veleposlanstva Japana s ciljem da osnaži veze dviju prijateljskih, a zemljopisno jako udaljenih zemalja, naglasio je otvarajući izložbu Atsushi Saito, izaslanik japanskog veleposlanika u Hrvatskoj Tetsuhisa Shirakawae.
"Manet, Renoir, Degas, Toulouse-Lautrec, Van Gogh... bili su impresionirani japanskom umjetnošću drvoreza čije motive unose u svoja djela. Ukiyoe danas uvelike utječu na umjetnost animacije i iskreno se nadam da će se izložba svidjeti posjetiteljima.
Uživajte u japanskom povjetarcu u sunčanoj Dalmaciji", poručio je japanski veleposlanik. Izložba drvoreza iz Zbirke Ukiyoe Akinsha vjerojatno će krajem listopada biti preseljena u Split.

Kulturniji Končar nego Ministarstvo kulture

"Zanimljivo" je da je, nakon što je poslan na natječaj, projekt vrhunske izložbe Ukiyoe drvoreza, kakve Hrvatska još nije vidjela, Ministarstvo kulture odobilo financirati.
Od hrvatskog Ministarstva kulture više sluha za senzacionalni umjetniki projekt u Starom Gradu imali su Končar, Suzuki, grad Stari Grad, SN Holding, NYK, Croatia osiguranje i Fima invest.

JOVAN ĆIRIĆ AMBULANTI
DAROVAO 120 TISUĆA KUNA
PODUZETNIK IZ MONAKA ODLUČIO DAROVATI
SKUPOCIJENU OPREMU ZA NOVOIZGRAĐENU AMBULANTU
12. kolovoza 2008. Piše: Mirko Crnčević

JELSA - Uspješan poduzetnik u Monaku Jovan Ćirić posljednjih godina je obnovio roditeljsku kuću u Vitarnjoj, ali je kao imućan čovjek isto tako odlučio darovati skupocjenu opremu za novoizgrađenu jelšansku ambulantu. Tako su u zdravstvenu ustanovu na "Pelinju" dopremljeni potpuno novi EKG-aparat, Reflotron plus, Cardia creader, aparat za krvnu sliku i koncentrator kisika, što će u znatnoj mjeri poboljšati standard na otoku Hvaru.
- S roditeljima sam još od 1967. godine redovito dolazio u Jelsu, gdje sam napravio i neke prve korake u svom životu, recimo naučio sam plivati baš u najljepšem moru na svijetu. Budući da se osjećam članom ove sredine, odlučio sam pomoći onoliko koliko mogu - kazao je Ćirić, koji nije spomenuo vrijednost darovane opreme, ali neslužbeno doznajemo da je ona plaćena oko 120 tisuća kuna.
Načelnik Općine Jelsa Ivo Milatić je u nazočnosti predsjednika Općinskog vijeća Nikice Šišejkovića, člana Poglavarstva Jakše Marića, medicinskog osoblja i voditelja Ispostave DZ SDŽ-a u Hvaru dr. Drage Carića te Ćirićeva prijatelja Jure Sarjanovića, donatoru uručio zahvalnicu i umjetničku sliku Jugana Splivala, naglasivši kako je njegova odluka hvale vrijedna i da će je zasigurno slijediti još neki pojedinci.
Općina je u ambulanti upravo postavila zavjese, rade se još neki pomaci, a ona bi, prema njegovom mišljenju, bila puno bolje opremljena da i dalje nije u sastavu DZ-a Splitsko-dalmatinske županije.

VATROGASNI DOMOVI STAROM GRADU I VRBOSKOJ
POMOĆ SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE PROFESIONALNIM
OTOČKIM VATROGASNIM POSTROJBAMA
12. kolovoza 2008. Piše: Mirko Crnčević

HVAR - Predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice, Ante Sanader, županijski vatrogasni zapovjednik, Dražen Glavina, i pročelnik Vatrogasne zajednice SDŽ, Tihomir Zec, u utorak su posjetili vatrogasne postrojbe na zapadnom i središnjem dijelu otoka Hvara, te državnu interventnu postrojbu u Jelsi koja je dobro ekipirana vatrogascima iz Vukovara i Đurđevca, te spremna za protupožarne akcije na našem najsunčanijem škoju. Čelni ljudi županijskog vatrogastva naredni će put posjetiti istočni dio Hvara i sagledati svu problematiku u toj domeni.
- Nemamo nikakvih zamjerki na rad DVD-a u Jelsi i Hvaru, tamo je za razliku od Starog Grada koji ima dva po pet novih vozila, tako da smo zadovoljni opremom i brojem ljudi koji su u dežurstvu. Zato očekujemo od države da će prihvatiti prijedlog Hrvatske vatrogasne zajednice o ravnomjernom tretmanu svih jedinica lokalne samouprave s minimalnim financijskim standardom, a sve zbog nelogičnosti da država još uvijek financira samo jedinice lokalne samouprave koje imaju profesionalne vatrogasne postrojbe - kazao je predsjednik Sanader.
Dakle, do sada se na nivou SDŽ financira samo Split i Imotski, što bi se trebalo čim prije promijeniti. Grad Stari Grad i Vrboska moraju riješiti pitanje lokacija i infrastrukture za gradnju novih vatrogasnih domova, koju će nakon toga zasigurno financijski pripomoći ne samo SDŽ, nego i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, isto kao u Jelsi i u Hvaru.

OTPAD MAKNUTI SA ŠKOJA
STUDIJ ZA IZGRADNJU RECIKLAŽNOG DVORIŠTA STANIŠĆE KOD HVARA
13. kolovoza 2008. Piše: Mirko Crnčević

STARI GRAD (FAROS) - Tvrtka 'Dvokut ecro' d.o.o. iz Zagreba izradila je Konačan prijedlog Tehno-ekonomskog koncepta cjelovitog zbrinjavanja otpada otoka Hvara i dostavila ga Gradu Starom Gradu na usvajanje. Radi se o Studiji koja je zapravo preduvjet za projektiranje i izgradnju reciklažnog dvorišta Stanišće kod Hvara, ali i pretovarne stanice u blizini Zapadne luke Faros, a čija je izrada stajala čak 188 tisuća kuna.
- Spomenuti studija plaćena je zajedničkim sredstvima Grada Starog Grada i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, jer su se ostale jedinice lokalne samouprave na škoju nažalost oglušile na naš zahtjev da se i one uključe u sufinanciranje. A ta dokumentacija je od presudnog značaja za izgradnju reciklažnog dvorišta i pretovarne stanice, bez čega nema ni oživotvorenja Strategije gospodarenja otpadom RH koja predviđa saniranje/zatvaranje odlagališta na otocima uz prebacivanje svog otpada na kopno, u ovom slučaju u Regionalni centar za gospodarenje otpadom - kazao je gradonačelnik Visko Haladić, s napomenom da se izgradnja tog centra predviđa za 3 do 5 godina u Lećevici.
Prema tome, postojeća odlagališta na otoku Hvaru s vremenom će se zatvoriti i ona će dobiti potpuno novu funkciju. Obradom otpada u pretovarnoj stanici, ali prebacivanjem otpada na kopno nesumnjivo će se povećati i godišnji operativni troškovi zbrinjavanja otpada. Ipak, izgradnja reciklažnog dvorišta i pretovarne stanice u kojima će biti zaposleno ukupno 8 radnika, uključujući i opremu, najskuplji su dio 1. faze radova, a njih će kako se previđa financirati jedinice lokalne samouprave vlastitim sredstvima, ali isto tako sredstvima iz vladinih i inozemnih izvora, HBOR-a, te komercijalnog kapitala, koncesija, javno/privatnog partnerstva, itd.

HVARANI POMAŽU MALOJ IVONI
- POMOZITE I VI!
DOBRI LJUDI
14. kolovoza 2008. Piše: M. Dokoza

Nakon teksta o Ivoni B. (9) objavljenog sredinom svibnja u "Slobodnoj Dalmaciji", mnogi ljudi javili su se i htjeli pomoći. Maloj Ivoni je prije dvije godine dijagnosticiran juvenilni idiopatski artritis, rijetka i teška bolest, od koje u Hrvatskoj boluje 300-tinjak djece. S obzirom na to da je djevojčica po majci podrijetlom s Hvara, Maja Budrović, ravnateljica tamošnjeg Crvenog križa, pokrenula je akciju prikupljanja pomoći.
- Veoma smo zahvalni Crvenom križu. Iako nam je taj novac znatno pomogao, bitnije nam je bilo da se riješi Ivonin status, što se još uvijek nije dogodilo. U srpnju prošle godine, pokušala sam dobiti status majke njegovateljice, a tek u travnju sam dobila odbijenicu. Isto tako, pokušali smo riješiti Ivoninu invalidnost na mirovinskom, ali i tu smo naišli na zatvorena vrata, izjavila je Ivonina majka Linda B., koja kaže da ljubaznost i razumijevanje u Centru za socijalnu skrb nisu pronašli.
Jedan djelatnik Zavoda za mirovinsko osiguranje, koji će se sam prepoznati, bezobrazno im je rekao da će Ivona, nakon što završi u kolicima, dobiti sva prava. Linda i njezin suprug, inače umirovljeni branitelj, razočarani su svim nadležnim institucijama, a suprug dodaje da mu je nakon svega što je doživio čak i žao što je bio branitelj te se često pita za što se uopće borio.
"Sportmedia", agencija za marketing, organizira humanitarni koncert za Ivonu, na kojem će gostovati brojna poznata imena hrvatske glazbene scene, kao što su Zorica Kondža, Vinko Coce, Giulliano, Dean Dvornik, Gego, Davor Radolfi, Tomislav Bralić, Ivo Amulić, Teo Brajčić, Miho Marušić, Joško Banov ...
Odlučili smo da kroz promociju albuma "More, vino i gitare" hvarskog skladatelja Mihovila Marušića usput nekom i pomognemo, te nam je Maja Budrović predložila da koncert bude za malu Ivonu, rekla je Snježana Siriščević iz agencije "Sportmedia".
Koncert će se održati u srijedu, 20. kolovoza, s početkom u 20.30 sati, u klubu Veneranda na Hvaru. Svi oni koji ne mogu nazočiti koncertu, pomoći mogu i uplatom na žiroračun 2330003-3240462056, otvorenom u Splitskoj banci.

MESIĆ: NA BIVŠIM MINSKIM POLJIMA
MOŽEMO UZGAJATI ZDRAVU HRANU
FEŠTA SV.ROKA U STAROM GRADU
16. kolovoza 2008. Piše: Mirko Crnčević

STARI GRAD (FAROS) - Blagdan sv. Roka, ujedno i Dan Grada Starog Grada, obilježen je svečanom sjednicom Gradskog vijeća koju je vodio dr. Toni Lučić Lavčević, a pored vijećnika i poglavara nazočili su joj Predsjednik RH Stjepan Mesić, 2. tajnik Japanskog veleposlanstva Atsushi Saito, državni tajnici Antun Palarić i Tonči Božanić, dožupanica SDŽ Anđelka Vuković, gradonačelnici, načelnici i izaslanici susjednih i prijateljskih gradova i općina Hvara, Jelse i Sućurja, Samobora, Zagorja ob Savi (Slovenija), Szentenrea (Mađarska), Velkih Opatovica i Letovica (Češka), te predsjednici MO, predstavnici Katoličke crkve, ostali gosti i uzvanici.
- Mi danas imamo velike poteškoće, jer smo dio zemlje imali posijan minama. To sada razminiramo, ali onaj prostor koji je bio pod minama više od 10 godina, a kod nas je to slučaj, nije bio kemijski tretiran, dakle, za njega možemo dobiti odgovarajući certifikat i na njemu proizvoditi zdravu hranu. A upravo ta zdrava hrana može ići kroz turizam kao izvoz - kazao je predsjednik Mesić, nakon pozdravnih riječi gostiju, i još jednom se založio za gradnju golf igrališta u Hrvatskoj, pa tako i na otoku Hvaru, budući da su ona u interesu cjelogodišnjeg turizma.
Gradonačelnik Visko Haladić je u svom govori istaknuo niz projekata koje je Gradska uprava realizirala tijekom dosadašnjeg mandata, osobito projekt I. faze kanalizacijskog sustava, izgradnju Doma za starije i nemoćne osobe s pratećim sadržajima, uređenje parka Vorba, sanaciju obale, itd.
Posebno je naglasio značaj uvrštavanja stare gradske jezgre i Faroske hore u UNESCO-vu listu svjetske kulturne i prirodne baštine, a do kraja mandata trebaju se započeti ili dovršiti sanacija deponija Dolci, produženje rive, izgradnja poslovno-upravne zgrade između Kokotića paloca i kapetanije, isto tako terminalske zgrade u Zapadnoj luci Faros, pa i vatrogasnog doma.
Tijekom svečanosti, koja je obogaćena nastupom Mješovitog zbora "Cordae vocale" iz Vrbanja i opernog pjevača Dinka Lupija, uz pratnju vokalnog okteta i Tomija Domančića (glasovir), te recitalom Marije Kovačević, dodijeljena je osobna nagrada Milodragu Milošu, zajednička nagrada OŠ "Petar Hektorović", dok su Povelje zahvalnosti zaslužili Andrej Gabelić, Duško (Dujko) Čubre i Jiri Belehradek, gradonačelnik V. Opatovica. U ime laureata zahvalila je Pavla Jurić iz OŠ u Starom Gradu.
Neposredno prije sjednice Predsjednik Mesić je u društvu gosp. Saita, dr. Tonča Tadića, prof. Alde Čavića i gradonačelnika Haladića u Galeriji 'Juraj Plančić' posjetio izložbu japanskih drvoreza iz 18. i 19. st. pod nazivom 'Ukiyo-e'.
Naravno, obilježavanje Dana Grada pratili su uobičajeni religiozni obredi, različita kulturna i sportska događanja, tako da je pobjednik tradicionalnog plivačkog super mini maratona 'Sv. Rok 2008.' (1000 m) Roko Čopac (PK Grdelin, Split). Večer je pak bila rezervirana za spektakularni vatromet, te zabavu uz imitatora Denisa Bašića i koncert Đanija Stipaničeva na Trgu Tvardoj.

STIGLA I BUDUĆA SRPSKA NEVISTA,
SEKSIPILNA ADRIANA LIMA
NA HVARU POSTALO JOŠ VRELIJE
16. kolovoza 2008. Piše:

Vruće hvarsko sunce ovih dana miluje i kožu jedne od najljepših žena na svijetu, seksipilne brazilske manekenke Adriane Lime - trenutno četvrte na listi najbolje plaćenih supermodela. Na more kojemu može zahvaliti svoje ime predivna je Adriana stigla na prijedlog svog zaručnika, srpskog košarkaša Marka Jarića, koji već nekoliko sezona igra za Minnesota Timberwolvese.
Adriana i Marko zamijećeni su u šetnji hvarskom rivom, poput niza domaćih i stranih celebrityja koji su tuda prošli ovoga ljeta. Djelovali su opušteno i zadovoljno dok su bezbrižno razgledavali ljepote najsunčanijeg jadranskog otoka.
Par je dan proveo na Palmižani, kamo su se i vratili nakon šetnje Hvarom i druženja sa Sanjom Diggan i Veljkom Barbijerijem. Nakon Paklenjaka, Adriana i Marko će prema Visu.
Adriana, inače zaštitno lice Maybelline kozmetike i "anđelica" Victoria Secreta, i Marko zaručili su se na njen 27. rođendan, 13. lipnja. Marko je dva mjeseca ranije o svojoj vezi sa zanosnom Brazilkom progovorio za američki magazin People. Tom je prilikom kazao kako se ne zaljubljuje lako, no da je ovoga puta riječ o nečem uistinu posebnom.
Američki su mediji kao senzaciju prenijeli njihove zaruke, jer je zavodljivu Adrianu - za koju se naveliko pričalo se kako nikome "ne da" prije braka - do sada bezbroj muškaraca pokušalo odvesti "prid oltar", pa je svima bila enigma kako je to uspjelo 29-godišnjem Marku, koji u Sjedinjenim državama ne slovi za neku zvijezdu. Jariću s obzirom na ne osobito blistavu karijeru stoga predviđaju da će ostati upamćen kao "gospodin Lima". A šta ga briga - ima Adrianu...

U HVARSKU LUKU UPLOVIO
NAJLUKSUZNIJI JEDRENJAK NA SVIJETU
KRUZER 'SEA CLOUD' USIDREN IUSPRED HVARSKE LUKE
16. kolovoza 2008. Piše: Maja Zrnić

HVAR - Ovoga smo ljeta u hvarskoj luci uživali u prelijepim brodovima, a jučer je uplovio i "Sea Cloud", najljepši i najluksuzniji jedrenjak na svijetu. Izgrađen 1930.-31. u njemačkom brodogradilištu u Kielu, dužine je 130 metara, širine 17 m, ima četiri jarbola, a površina mu je jedara 11.000 metara kvadratnih.
Dnevni ritual podizanja jedara obavlja 60 članova posade koji skladno izvode nautički balet, lebdeći u zraku. Superioran je i osjećaj dok "Sea Cloud" pod jedrima klizi morem, a motori se pale samo ako nema vjetra.
Brod je izgrađen po narudžbi američkog para iz snova, tajkuna s Wall Streeta Edwarda F. Huttona i njegove supruge Marjorie Merriweather Post. Osim vrhunske tehnologije, "Sea Cloud" je uređen najskupljim predmetima muzejske vrijednosti iz cijeloga svijeta.
Kada se par razveo, brod je pripao Marjorie, koja je zajedno s kćerkom Nedine krenula na put oko svijeta i oplovila svih sedam oceana, od Galapagosa, Aljaske do Monte Carla. Za luksuz njih dviju brinula su se 72 člana posade.
Ovaj je istinski aristokratski privilegij, naravno, vrlo skup. Boravak u Marjorienoj kabini u kojoj možete objesiti svoju koktel haljinu u njezin ormar ili pregledavati posljednji izvještaj sa svjetskih burza dok pucketa vatra na Edwardovu kaminu košta 1190 dolara na dan.
Danas je "Sea Cloud" kruzer s 34 kabine, koji plovi samo najljepšim morima svijeta. Usidren ispred hvarske luke, graciozno se uklopio u jugom obojeno Jadransko more.

TALIJANI NAPUNILI TRAJEKTNU LUKU
PRVI PUT VIŠE TURISTA NAPUSTILO OTOKE,
A STIGLO DVIJE TISUĆE PUTNIKA IZ ITALIJE
16. kolovoza 2008. Piše: Ivica Marković

SPLIT - Izgleda da je sve bliže kraj turističke sezone na srednjodalmatinskim otocima.Iako još uvijek podosta gostiju stiže u Dalmaciju, prvi put ove godine veći broj njih napušta svoje ljetne destinacije.
- Imamo puno povrataka s otoka. Jučer je zbog velikih gužvi prema Splitu "ubačen" i dodatni trajekt na liniji Supetar - Split.
Radi se o pojačanom odlasku s otoka pa je zbog toga bila potreba za dodatnim trajektom. No, isto tako ima još uvijek i dosta odlazaka na naše otoke. Sveukupno se očekuje da će kroz luku proći oko desetak tisuća putnika.
Samo su iz Ancone i Pescare stigle dvije tisuće Talijana. Tako smo jučer ujutro imali pune trajekte za Vis, Korčulu i Hvar, no nije bilo izvanrednih linija.
Sve ide u najboljem redu, nema nikakvih kašnjenja i sve se odvija bez zastoja - rekao nam je Ante Mrvica, "Jadrolinijin" koordinator plovnog područja za Split.

MLADI ISPLIVALI
SUPERMINI MARATON 'SV. ROK 2008'
U ČAST sv. ROKA I DAN GRADA STAROG GRADA
17. kolovoza 2008. Piše: Mirko Crnčević

STARI GRAD (FAROS) - U čast sv. Roka i Dana Grada Starog Grada u drevnom Farosu održan je tradicionalni 'Supermini maraton sv. Rok 2008.', na stazi dugoj tisuću metara.
Na maratonu su pravo nastupa imali samo plivači i plivačice rođeni 1996, 1997. i 1998. godine i mlađi, po čemu je ovaj maraton jedinstven u Hrvatskoj i šire.
Organizator maratona, PK 'For', na ovaj način mladim plivačima pruža priliku da svoje prve zaveslaje naprave upravo na ruti legendarnog Maratona Faros.
Na natjecanju je nastupilo čak 45 natjecatelja i natjecateljica, a pobjedu u apsolutnoj konkurenciji ostvario je Roko Čopac, član PK Grdelin, Split (1996), s vremenom 15:24,80 ispred svojih vršnjaka i klupskih kolega Duje Šarića i Ivana Pažanina, koji su cilj dotaknuli u vremenu 16:35,40 i 16:35,50.
Poredak po kategorijama:
- 1996. M: 1. Roko Čopac, 2. Duje Šarić i 3. Ivan Pažanin, svi iz PK Grdelin,
- 1996. Ž: 1. Dina Levačić (Split), 2. Laura Herek (Osijek) i 3. Mirna Begović (POŠK),
- 1997. M: 1. Luka Vulić (Grdelin), 2. Mario Zaninović (Medveščak) i 3. Duje Milan (Split),
- 1997. Ž: 1. Ela Vučemilović (POŠK), 2. Domina Bilač (Grdelin) i 3. Paula Herek (Osijek),
- 1998. M: 1. Ivan Šitić (Split), 2. Ivo Bego (POŠK) i 3. Marin Bojčić (Mornar),
- 1998. Ž: 1. Lana Vulić (Grdelin), 1. Lara Vulić (Grdelin) i Anđela Brkan (For), jedina natjecateljica s otoka Hvara.
Maratonu je nazočio veliki broj posjetitelja, među njima i Predsjednik RH Stjepan Mesić. Program je vodio naš popularni glumac Kristijan Ugrina - Kiki, a trojici prvoplasiranih u obje konkurencije, uručeni su zasluženi pehari, dok je Roku Čopcu pehar uručio Vicko Šoljan, otac popularnog Maratona Faros.

OTOČNI KALENDAR MEMOARI VRBANJA
PROMOCIJA NA HVARU
18. kolovoza 2008. Piše: Mirko Crnčević

VRBANJ - U dvorištu crkve Sv. Duha okupilo se mnoštvo Vrbanjana, ali i Hvarana, koji su nazočili predstavljanju "Otočnog kalendara", nove knjige Katje Matković-Mikulčić. Skupu se najprije obratio mjesni župnik don Ivica Babić i istaknuo zadovoljstvo što u svojoj maloj župnoj zajednici može upriličiti jedno važno događanje. Svečanost je uveličao i hvarski biskup, msgr. Slobodan Štambuk, koji je svojedobno i sam bio župnik Vrbanja.
- Otočni kalendar je moje sjećanje na Vrbanj, ma ne onakav kakav je sad, već onakav kakvog čuvam u sjećanju iz djetinjstva. Te žive slike iz rane mladosti pretočila sam u 12 toplih priča koje me podsjećaju na 12 mjeseci u godini - kazala je autorica Matković-Mikulčić, dodavši kako se knjigom zapravo htjela odužiti svim onim divnim ljudima koji su stvarali njezin Vrbanj, a kojih više nema, ali i onima koji sada u njemu žive.
Također je zahvalna sumještaninu, Miliju Razoviću direktoru TZ SDŽ, što je izdavanje knjige potpomogao inicijalnim sredstvima. Recezentica, dr. Hrvojka Mihanović-Salopek iz Hrvatskog Zavoda za književnost HAZU-a, rekla je kako je "Otočni kalendar", kombinacija memoarske proze i putopisa, a ono što je dojmljivo i potresno je svakako dokumentarnost.

PAVINOVA LEDENA BERBA
STARIM GRADOM KROZ STOLJEĆA I KALE
19. kolovoza 2008. Piše: Meri Šilović

Stižete li na otok Hvar autom nema vam druge nego preko Starog Grada. A do ovog prvog mjesta od koga je na otoku Hvaru sve i počelo uvijek stignem pomalo turistički grintava. Zašto? Kad vam se čini da ste već stigli, da već možete doskočiti na otok, čeka vas još cijele četiri milje plovidbe kroz predugi duboko u otok uvučeni starograjski zaljev.
Mnogi nestrpljivo jureći dalje do mondenog grada Hvara, ili privlačne osame Svete Nedjelje, upamte Stari Grad tek kao kartolinu viđenu iz porta. Oni koji zastanu, misleći - na kratko, zapnu ovdje godinama, čak kupe kuće i vraćaju se redovito. U Starom Gradu, na sjevernom dijelu otoka caruje naime atmosfera "Života na sjeveru".
Ljudi su u ovom gradu prisni, spontani, druže se malomišćanski toplo, imaju svoje dobre konobe, široke osmjehe, svoje normalne živote u koje turizam ulazi onoliko koliko mora i nimalo više. Odmah tamo iza posljednjih kuća Staroga Grada, inače najstarijeg grada u Hrvatskoj uopće, nalazi se hora, veliko starograjsko polje koje je nedavno uvršteno na UNESCO- vu listu najvrijednijih svjetskih dobara.
Stari Grad su utemeljili grčki kolonisti s egejskog otoka Parosa 384. godine prije Krista i dali mu ime Pharos - ime koje danas nosi cijeli otok. Podjela polja na velike parcele koje su tada napravili Grci sačuvana je do danas, što je svjetski raritet. Na tim parcelama se već skoro dvije i pol tisuće godina sadi uvijek isto: loza, masline, lavanda, povrće,...
- Po hori bi trebalo voditi turiste i pričati im tu staru priču. A to trenutno nema tko - nema uopće vodičke službe u Starom Gradu - reče mi Starograđanin Tonči Tadić, bivši saborski zastupnik. Sretosmo se na rivi pa krenula priča o tome gdje bi turiste valjalo voditi po polju.
"Trebalo bi ih odvesti do lokve Dračeviće usred hore, koja ne presušuje ni za najvrućih ljeta, do trimova , građenih isto kao u predilirsko doba, koji su rasuti svuda po polju, do ostataka grčke tvrđave Maslinovik iz 4.stoljeća p.n.e., do rimske vile Kupinovik ispod Dola gdje se još vide očuvani bazeni za vino, preše za grožđe, mlin za masline.
Vila je pripadala lokalnom rimskom političaru i to je zapravo prva, najstarija očuvana političarska vila na Hvaru. Preteča svih kasnijih" , reče dobro raspoložen Tonči. Na kraju smo svratili do Tončeva prijatelja Paveta Petrića, poznatijeg pod nadimkom Pavino. Tako mu se i vinarija zove - PaVino. Vino je od grožđa iz vinograda u grčkoj hori i proda se i prije nego se napravi. Po čemu je Pavinovo vino posebno?
Usred Dalmacije on pokušava raditi ledene berbe! - Te njegove kasne berbe silno su se svidjele Japancima iz veleposlanstva. Ima Pavino tamo u hori staru kamenu kućicu u kojoj prima goste, tu se oduševio i japanski veleposlanik. Pavino daje primjer onoga što bi trebala biti turistička ponuda u hori: obiteljsko gospodarstvo sa domaćim pomama, kvasinom, vinom, uljem, svim što rodi u starograjskom polju - veli Tonči.
Pavino nam je pak na brzaka kazao kako ostavlja grožđe na lozi do siječnja i bere ga kad su temperature skroz niske. "Od toga ispadne takvo vino da je ono rasprodano još dok je na lozi. Evo ova berba već je cijela unaprijed rasprodana" - kaže .
- Ali kako uopće postić ledenu berbu u toploj Dalmaciji? - Ma može ledena berba u Dalmaciji, ali triba imat srca i pustit da van dvi iljade kila grožđa na trsu ostane i pretvori se u samo 300 kila. Od toga možete izvuć 200 litara. Ali to su onda šećeri visoki do neba! - reče Pavino pa odjuri za poslom. Prije četiri godine ova dva prijatelja su pokušala napraviti vino po rimskoj recepturi iz Apicijeve kuharice.
"Pokušavali smo rimsko vino napraviti sa raznim vrstama vina i raznim omjerima meda i nakon šest sati kombiniranja i probavanja mogli smo reć: Eureka! Rimljani su, kao i Grci, transportirali vino ukuhano, kao sirup, a onda su ga mješali sa vodom. Radi bogatijeg okusa dodavali su mu med, klinčiće i drugo što je potenciralo arome", ispričao nam je Tonči. Kakav je bio okus to rimskog vina koje su napravili?
Tonči reče da je okus bio negdje između dobrog crnog plavca sa tragovima cherry brandija i meda. "Cijelog tog jutra mi smo bili u akciji pronalaženja prave formule, trudili se, probali vina, mješali i nije nam bilo lako. Pavinova žena nas je samo gledala i pitala: je li već dosta toga kušanja,
Rekli smo joj samo: Sve za znanost!", smijući se prisjetio Tadić. Na rastanku nam reče još kako bi trebalo potencirati taj dvomilenijski kontiuitet iste hrane na području hore i turistima priređivati recimo grčki doručak, rimski ručak i užinu Matije Ivanića. Prošetajte Starim Gradom.
Čut ćete još poneku zanimljivu priču, ugledati veliki grm kapara koji raste iz stoljetnog zida na ljupkoj maloj pjaceti, otkriti Tvrdalj pjesnika Hektorovića, zamirisat će vam domaća spiza iz neke male konobe,...

JEDNEGA PUHA U DVI FETE KRUHA
PUHIJADA PTEDSTAVLJANJE NOVOG BROJA
DOLSKOG LISTA 'TARTAJUN' I KUŠANJE PEČENIH PUHOVA
20. kolovoza 2008. Piše: Šime Šurjak

DOL - U petak 22. kolovoza Udruga Tartajun iz Dola na otoku Hvaru sprema veliku feštu koja prati izlazak trećeg broja lista Tartajun. Bogat kulturno zabavni program započinje u predvečernjim satima s prezentacijom novog broja lista. U tim trenucima glazbenu kulisu pružiti će klapa Veli Kamik. Potom slijede razne igre s temom lova na puhove, po čemu su Doljani poznati.
Također, nitko ne bi trebao ostati ni gladan ni žedan jer će biti hrane i pića u izobilju. Posjetitelji će biti u mogućnosti kušati i pečene puhove pa zbog toga ova manifestacija ima naziv "JEDNEGA PUHA U DVI FETE KRUHA". Fešta se nastavlja u večernjim satima s koncertom na kojemu će nastupiti grupa "TATA" iz susjedne Bosne i Hercegovine.
Mladež Dola razasuta po Lijepoj našoj trudi se sačuvati stare običaje i tradiciju ovog malog mjesta na otoku Hvaru. Organiziraju fešte, sakupljaju starine, vraćaju običaje, trude se da se arhaični život njihovog mjesta sačuva od zaborava. Svojim trudom probudili su i starosjedioce, pa je Dol jedno od najaktivnijih malih mjesta u dalmaciji. Ljubav su iskazali i izdavanjem lista Tartajun. U njemu oživljuju priče iz davnine, recepte njihovih predaka, približavaju današnjim generacijama kako se nekad radilo u polju i išlo na ribanje.

SVJETSKA PLIVAČKA ELITA
NA MARATONU FAROS 2008.
33. MEĐUNARODNO PRVENSTVO HRVATSKE U DALJINSKOM PLIVANJU
20. kolovoza 2008. Piše: Mirko Crnčević

Unatoč Olimpijskim igrama u Pekingu, na kojima je daljinsko plivanje po prvi put uvedeno u obitelj olimpijskih sportova, oni najbolji će i ove godine odmjeriti svoje snage na 33. Međunarodnom prvenstvu Hrvatske u daljinskom plivanju, popularnom Maratonu Faros 2008., što će se održati u Starom Gradu 30. kolovoza, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika RH Stjepana Mesića.
Organizatori su strogom selekcijom odabrali 18 plivača i 13 plivačica, iz 18 zemalja sa 3 kontinenta - iz Albanije, Austrije, BiH, Češke, Egipta, Njemačke, Mađarske, Indije, Italije, Kosova, Rusije, Makedonije, Nizozemske, Srbije, Slovačke, Slovenije, Crne Gore i Hrvatske da bi odmjerili svoje snage na 16 km dugoj stazi u zaljevu drevnog Farosa.
Ponajbolje maratonce današnjice u gradu koji ove godine obilježava svoj 2392. rođendan predvodit će Vladimir Diatchine (Rusija), dvostruki aktualni svjetski prvak na 10 km (Melbourne 2007. i Sevilla 2008.) i aktualni pobjednik Svjetskog kupa, te prošlogodišnji pobjednik Farosa, i Angela Maurer (Njemačka), aktualna pobjednica Svjetskog kupa, četverostruka svjetska prvakinja na 10 i 25 km, aktualna europska prvakinja na 10 i 25 km (Budimpešta 2006.) koja je nedavno kao vrhunska sportašica i majka odlikovana od kancelarke Angele Merkl kao 'poseban uzor svim mladim sportašima u Njemačkoj'.
Iako je Diatchine najveći favorit za pobjedu vrlo ozbiljni suparnici bit će mu mladi Egipćanin Adel El Behary i Nizozemac Daan Glorie.
Ženska konkurencija će biti najjača do sada jer odlična Anna Uvarova (Rusija), dvostruka slavodobitnica Farosa (2006. i 2007.) neće baš lako prepustiti titulu Angeli Maurer, a kad tome dodamo i drugu Ruskinju Ekaterinu Zhdanovu u pitanje bi mogao doći i rekord legendarne Edith van Dijk (3:16:24) iz 2005. godine.
Uz njih tu je i jako kvalitetna Nizozemka Evelien Sohl, a svakako vrijedi istaknuti i našu uzdanicu Karlu Šitić koja je odlično pripremljena i željna dokazivanja među svjetskom elitom.
Kod žena Karla neće imati ozbiljnije konkurentice za naslov državne prvakinje dok će kod plivača to ipak biti puno drugačije.
Uz uzdanice domaćeg Farosa, braću Josipa i Tomislava Soldu, tu su još višestruki državni prvak i rekorder Krešimir Čač (Poreč), mladi i perspektivni Marin Milan (Split), te iskusni Aleksandar Tompa (Faros) koji je u životnoj formi i mogao bi pomrsiti račune mnogim domaćim favoritima.

ELITNI GOSTI POPUNILI SVE HVARSKE HOTELE
ELITNI TURIZAM ORCO GRUPA STIČE POVJERENJE ZAJEDNICE
20. kolovoza 2008. Piše: Radmila Kovačević

Sve više ih uđe u moj dućan, baci pogled i iziđe. Svjesna sam, vidim na njima, da im je to što nudim jeftino, nezanimljivo. Znam isto tako da u obližnjoj trgovini sa skupom obućom, recimo sandale po dvije tisuće kuna, idu kao kikiriki. Ja se još nisam odlučila za tu veliku promjenu i orijentaciju na skupu robu, iskreno priznaje vlasnica jedne hvarske trgovine odjećom i ljetnim potrepštinama, svjesna da ne može još dugo prelaziti preko onoga što se odvija na očigled cijelog mjesta - nove strukture hvarskih gostiju.

Skupi, a rasprodani

Za rast broja dobrostojećih gostiju dobrim su dijelom zaslužni u tvrtki Sunčani Hvar, koja se napokon može pohvaliti da nema slobodnih soba. Sada u kolovozu puni su im i najbolji hoteli po cijeni od 6000 ili 10.000 kuna, kao i oni u kojima sedam noćenja s doručkom stoji samo 2000 kuna.
Istina, vlasnici, grupa Orco, još uvijek nije uspjela doseći broj noćenja koji je Sunčani Hvar ostvarivao prije njih, niti su se uspjeli bolje povezati sa samim mjestom. U Hvaru je kao podcjenjivanje dočekan i Orcov potez da među najviši menadžment dovede Grka, umjesto nekog od domaćih. Ali ljeto 2008. ipak bi se moglo proglasiti ljetom konsolidacije.
Među domaćim turističkim radnicima, koji su i sami još lani govorili o lutanjima u cjenovnoj politici, ignoriranju lokalne zajednice i nerealnim apetitima Orca da u samo sezonu-dvije dosegne elitni turizam, danas se čuje drukčije priča.
Kvalitetu nitko ne poriče, a jedan iskusni turistički radnik koji se našao u ulozi gosta kazuje: "Novouređena Amfora uslugom daje i više od svoje četiri zvjezdice, možda je i najbolji hotel u tom rangu na Jadranu, vodeni kompleks je zasigurno najljepši.
Kako im se usluga uglavnom temelji na noćenju s doručkom, za večeru se može birati neki od dvadesetak lokalnih restorana. Hotel pritom rezervira stol, a sve se na kraju i plati u hotelu. I, mogu vam reći, pred tim se restoranima sad u kolovozu čekalo u redu.
Profitiraju i lokalni ugostitelji, a gostu je zanimljivo mijenjati mjesta gdje objeduje, dok hotel, pak, uštedi na osoblju koje se angažira u kuhinji. Uspješna kolovoška priča, međutim, nije bila tako uspješna u srpnju, a pogotovu ne u lipnju.
- Negativni financijski pokazatelji Sunčanog Hvara s početka srpnja ne govore puno, jer tada su svi jadranski hoteli u minusu, imaju rastuće izdatke, a 70 posto prihoda ostvari se tek u mjesecima koji dolaze. Međutim, u srpnju je bilo praznih soba, što je neugodna činjenica. Mislim da Sunčani Hvar nije pogodio cijene za taj mjesec, one ne mogu biti iste u kolovozu, kada gosti praktički sami dolaze, i u srpnju kada se za njih treba i te kako pomučiti - kaže Ivan Pukšar, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija.

Bez cjenovnih ispada

Inače, Sunčani Hvar i dalje drži ponajviše cijene na Jadranu. Ove sezone, međutim, nije bilo cjenovnih ispada kao lani kada se za sedam noćenja s doručkom u tada nedovršenoj Amfori u prosjeku tražilo 8600 kuna.

SEDMI FARO(pi)S OKUPLJA
SATNIJU DOKAZANIH FAROPISACA
FESTIVAL SUVREMENE KNJIŽEVNOSTI U STAROM GRADU NA HVARU
21. kolovoza 2008.

STARI GRAD (FAROS) - U izboru selektora pjesnika Ervina Jahića prve dvije festivalske noći nastupit će pisci iz regije, među ostalima, autori već klasičnog opusa poput Dževada Karahasana, Dušana Kovačevića, Nedjeljka Fabrija, Tonka Maroevića i Slobodana Prosperova Novaka.
Na ovogodišnjem Faropisu nastupit će i pisci mlađe i srednje generacije, sad već dokazani "faropisci" Boris Dežulović, Ante Tomić, Predrag Lucić, Ivana Sajko, Milivoj Pašićek, kultni srpski redatelj mlađe generacije Srđan Dragojević te pisci iz Njemačke i Češke.
Treća noć festivala posvećena je prerano preminulom hvarskom novinaru Zoranu Franičeviću, o čijem će liku i djelu govoriti Renato Baretić, Ivan Jakšić Puko i drugi u selekciji Karmen Šore.
I ove godine Faro(pi)s obiluje popratnim događanjima, pa će biti predstavljena i zapažena nova pjesnička knjiga Gordane Benić, "Svijet bez predmeta".
Ovogodišnji Faro(pi)s odvija se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Stjepana Mesića, koji je također na Hvaru ovih dana.

POSJETITELJI POJELI SVE PUHE
JEDNEGA PUHA U DVI FETE KRUHA ODRŽANA PRVA DOLSKA PUHIJADA NA
KOJOJ JE 60 MALIH GLODAVACA ZAVRŠILO NA RAŽNJU
23. kolovoza 2008. Piše: Mirko Crnčević

DOL - Nakon proslave blagdana Gospe od Sela i sv. Ane, Udruga "Tartajun" iz Dola na Hvaru ove je godine organizirala i treću feštu pod nazivom "Prva dolska puhijada" sa sloganom "Jednega puha u dvi fete kruha".
Bila je to prigoda i za predstavljanje trećeg broja dolske informativno-zabavne publikacije "Tartajun" uz pjesme sve popularnije muške klape "Veli kamik" iz Svirača, ali isto tako i zabavne igre "Puh free climbing" i "Puh paint ball", dok je noćni dio programa bio rezerviran za ples na otvorenom uz svirku grupa "Visoki napon" iz Staroga Grada i "Tata band" iz Fojnice (BiH).
Pozdravljajući malu, ali kreativno odvažnu redakciju na čelu s glavnim i odgovornim urednikom Ivicom Moškatelom, novinarka Mirjana Maroević istaknula je da u uredništvu radi grupa entuzijasta koja je ostvarila novi način međugeneracijske komunikacije.
Novinar Damir Carić pročitao je nekoliko tek objelodanjenih tekstova, a jedan od njih odnosi se i na puha koji je delicija jedino u Dolu na Hvaru i Dolu na Braču.
Samozatajni predsjednik Udruge Kuzma Matijević pojasnio je da se tu vrstu glodavaca lovi isključivo dopuštenim sredstvima (trapulama) i izvan lovostaja, dobri su na žeravu, na gulaš, na mali ražanj, svakako, a gostima su ponudili čak 60 pečenih životinjica.
Cijena je bila 35 kuna po komadu i sve je planulo u tili čas, dok su se pljeskavice i kobasice puno duže okretale po gradelama.

INICIJATIVA ZA ZAKLADU
ZORAN FRANIČEVIĆ
ZAVRŠEN SEDMI FARO(PI)S
25. kolovoza 2008. Piše: Maja Zrnić

STARI GRAD (FAROS) - U Starome Gradu na otoku Hvaru, završio je sedmi Faro(pi)s, otočki festival suvremene književnosti u organizaciji Jovana Brajovića i Mejre Mujičić, vlasnika galerije Moria.
Treća noć festivala odvijala se u konobi Stari mlin, a bila je posvećena prerano preminulom novinaru Zoranu Franičeviću. U programu su sudjelovali Renato Baretić, Ivica Jakšić Čokrić Puko, Karmen Šore, a Žan Jakopač je izveo unpluged koncert. Pjesma "Otoče volim te" prerasla je u pokret čiji je idejni začetnik Zoran Franičević, koji nas je nastojao upozoriti da se na otocima život odvija i zimi.
Kroz razgovor i multimedijalni program sastavljen od televizijskih i radijskih reportaža prisjetili smo se Zorana Franičevića, novinara, urednika i pisca koji je volio otoke.
Pokrenuta je inicijativa za osnivanje Zaklade Zoran Franičević koja će stipendirati otočane koji žele studirati novinarstvo i politologiju. Ova hvale vrijedne inicijativa pomoći će mlade otočane da steknu visoko obrazovanje i vrate se na škoj.

GRAD KOJI ŽIVI NOĆU
TURISTIČKA PATROLA GRAD HVAR
26. kolovoza 2008. Piše: Vanja Zubić

Na jugozapadnoj strani našeg najsunčanijeg otoka smjestio se grad Hvar, mjesto koje je posljednjih nekoliko godina istoznačnica za elitni turizam, što dokazuju masovni dolazak Britanaca, Francuza, Talijana i Amerikanaca. Gosti mogu uživati u bogatstvu raznolikosti koje taj prekrasni grad pruža: pješčane i kamenite plaže na koje se može stići brodskim taksijem, drevni arhitektonski spomenici, velik izbor domaćih restorana s mediteranskom kuhinjom, luksuzne jahte usidrene na rivi.
Ludih noćnih provoda u klubovima i kafićima ne nedostaje pa u Hvar navraćaju turisti i domaćini iz ostalih dijelova otoka gdje zabave nema. Otok Hvar zaživi čim padne mrak, nakon čega se pale svjetla restorana i kafića, iz kojih se čuje glasna muzika. Ima i uličnih svirača koji nastoje zaraditi koju kunu uz pratnju gitare.

Carpe Diem za celebritije

Najbolja zabava zajamčena je na kraju rive u klubu Carpe Diem, koji poznaju svi partijaneri i estradnjaci željni medijske pozornosti, čak i kad na Hvaru ostanu tek dan ili dva. Dobar provod uz zvukove elektroničke glazbe ove je godine skraćen, traje do 2 sata. To su odlučili gradski vladari s izlikom da stari Hvarani nemaju dovoljno mira i tišine. Gosti odlukom nisu bili zadovoljni jer Hvar se prikazuje kao idealno mjesto za mlade i bogat noćni život.
Nakon završetka radnog vremena klubova i kafića gosti dubljeg džepa zabavu su tražili u noćnom klubu Veneranda, za koji ulaznica stoji stotinu kuna, a pića su vrlo skupa.
Boca votke stoji 1200 kuna, a popularno pivo 40-ak kuna. Ljubitelji dobrog vina ove su godine došli na svoje: otvoren je Wine bar, koji znalcima nudi pozamašnu listu domaćih vina među kojima prednjači plavac mali barrique, ali se mogu naći i slovenska, američka i talijanska.
Uz vina dobro se slaže fina spiza, a dokaz su brojni restorani. Na Trgu sv. Stjepana ili Pjaci ukusna riba, plodovi mora i sočni bifteci mogu se pojesti u restoranu Hanibal, gdje je teško naći slobodan stol. Među zidinama kamenih kuća smjestio se i restoran Paladin, palača s 20-metarskim kamenim balkonom.

Domaća pašticada

Stolovi su smješteni ispod stabala naranči koja stvaraju odličan ambijent uz zvuke klapske glazbe. Jela se spremaju od domaćeg maslinova ulja i vina s obronaka hvarskih uvala. Ta dva restorana odskaču cijenama od ostalih zbog kvalitete, no ona se može pronaći i u opuštenijim obiteljskim konobama kojih na Hvaru ima iza svakoga ugla. Domaća pašticada izvrsna je u konobi Casablanca, a dobri špageti s crpnom sipom i kozicama mogu se pojesti u konobi Junior.

ORCO NAPUŠTA HRVATSKU
ORCO GRUPA IZLAZE IZ SVIH PROJEKTA OSIM SUNČANOG HVARA
26. kolovoza 2008. Piše: Snježana Mlinarević

Vijest da Orco grupa zatvara urede u Splitu i Zagrebu s ukupno desetak zaposlenih uznemirila je duhove na Hvaru, ali je s povećanom pozornosti primljena i u Fondu za privatizaciju. Fond je, naime, partner Orco grupe u hotelskoj kompaniji Sunčani Hvar, koju je privatizirao prema modelu javno-privatnog partnerstva prije četiri godine.
Vedran Duvnjak, predsjednik HFP-a, kaže da je informacije dobio iz medija te da će, s obzirom na složeni dionički ugovor koji imaju dvije strane, svakako razgovarati s predstavnicima grupe o njihovim daljim planovima.
Reduciranje poslova samo po sebi ne bi nikoga uznemirilo da se nisu počele širiti glasine da Orco napušta i Sunčani Hvar. Jučer su iz te kompanije opovrgnuli bilo kakve promjene planova sa Sunčanim Hvarom, ali potvrđuju da ukidaju urede i odustaju od svih novih akvizicija u Hrvatskoj. Orco je pokušao prošlih godina značajnije investirati u našoj zemlji, no svi su projekti propali.
Financijska kriza, koja se odrazila i na poslovanje Orca, prisilila je tu grupaciju što se pretežno bavi nekretninskim biznisom da zaustavi niz planova na drugim tržištima i sreže troškove gdje god je to moguće. A uredi u Hrvatskoj spadaju u taj višak koji više ne žele financirati.
Do 2010. godine Orco je vezan ugovorom s Fondom za privatizaciju i prije isteka tog roka ne mogu prodati svoje dionice Sunčanog Hvara, a dokapitalizacijom su uspjeli dogurati do 55 posto vlasništva. Ugovorom je precizirana i mogućnost da Orco može u dva navrata prodavati po 10 posto dionica, i to krajem 2006. i 2007. godine, no ta mogućnost nije iskorištena. U međuvremenu je novi većinski vlasnik Sunčanog Hvara investirao u hotele i povećao njihovu kvalitetu, no čini se da hvarski turizam nije ono što je Orco očekivao. Osim toga, stalno su tinjale nesuglasice s lokalnom upravom na čelu koje je gradonačelnik Pjerino Bebić i u tim odnosima nikada nije bilo suradnje i podrške.

OSNIVA SE ZAKLADA ZORAN FRANIČEVIĆ
U SPOMEN NA PREMINULOG NOVINARA STIPENDIRAT ĆE SE
STUDENTI NOVINARSTVA KOJI DOLAZE S OTOKA
26. kolovoza 2008. Piše: Maja Zrnić

STARI GRAD (FAROS) - Na inicijativu Free For Radija iz Hvara, ova lokalna radiopostaja, zajedno s obitelji prerano preminulog novinara Zorana Franičevića i Karmen Šore, u spomen na njega osniva zakladu iz koje će se svake godine stipendirati tri studenta na studijima novinarstva i politologije, a koji na fakultet u Zagreb budu došli s otoka.
To je u uvodnoj riječi na završnoj, trećoj večeri 7. Faropisa, međunarodnog festivala književnosti u Starome Gradu na Hvaru, rekao Jovan Brajović, organizator Faropisa i direktor Free For Radija. Inače, ta je večer priređena u konobi "Stari mlin" i bila je posvećena upravo Franičeviću, koji je na tom mjestu pred kraj života organizirao svoj posljednji multimedijalni projekt, "Cabaret radio-televizija uživo".
U programu su sudjelovali Renato Baretić, Ivica Jakšić Čokrić Puko, Karmen Šore, a Žan Jakopač je izveo mali "ištekani" koncert s pjesmama "Šo! Mazgoona" koje su bile zvučna podloga pokreta "Otoče, volim te", čiji je idejni začetnik Franičević.
Kroz razgovor i program sastavljen od čitanja novinskih i emitiranja televizijskih i radijskih reportaža okupljeni poklonici Franičevićeva rada prisjetili su se jednog od najupečatljivijih urednika kultnog omladinskog tjednika "Polet" te najupornijeg glasnogovornika jadranskih škoja. Priredbi su bile nazočne i kćerke Zorana Franičevića Ivana i Vanda.

BEBIĆ: ORCO NA HVARU IZGUBIO POLA NOĆENJA
SUVLASNICI 'SUNČANOG HVARA' ZATVARAJU UREDE U SPLITU I ZAGREBU
26. kolovoza 2008. Piše: Mirko Crnčević

ORCO kao partner ostaje u "Sunčanom Hvaru" i zaista su zlonamjerne informacije po kojima se činjenica da zatvaramo urede u Splitu i Zagrebu pokušava povezati sa "Sunčanim Hvarom".
Jednostavno, planovi ORCO Grupe, koji su bili vezani i uz kupnju hotela na Šolti i uz rekonstrukciju Banovine u Splitu i neke investicije u Zagrebu, ne realiziraju se, sve stoji, ništa se ne događa i mi smo zaključili kako je bolje neko vrijeme ne držati urede u Splitu i Zagrebu.
To ne znači da ih nećemo opet otvoriti za šest mjeseci ili prije kazao nam je Dragan Lazukić, regionalni direktor ORCO Property Grupe za jugoistočnu Europu sa sjedištem u Pragu.

Problemi (ne) postoje

Naime, u medijima su se pojavile spekulacije o tome kako se partner države u upravljanju najvećom hotelskom kućom na Hvaru povlači iz Hrvatske zbog problema u poslovanju. Koliko su istinite te tvrdnje, pitanje je koje je i hvarski gradonačelnik Pjerino Bebić uputio u utorak Damiru Polančecu, potpredsjedniku Vlade, kako bi doznao kakva je budućnost te turističke tvrtke i partnera koji njom upravljaju.
Tu informaciju potvrdio nam je sam Bebić, navodeći kako nema nikakve detaljnije informacije, pa je zbog toga i zatražio odgovor od hrvatske Vlade. Mislim da se sadašnjost i budućnost tvrtke koja upravlja "Sunčanim Hvarom" tiče svih i da je moj interes kao gradonačelnika logičan. I dalje stojim kod tvrdnje da je ORCO u dvije godine poslovanja u "Sunčanom Hvaru" izgubio cijelu jednu sezonu u noćenjima.
Želimo podatke o ulaganjima, nitko ih ne osporava, ali vrijednosti ulaganja moramo znati. Nitko ne govori da se ne investira u hotelsko poduzeće, ali lokalna uprava ima pravo znati koliko i s kojim računima - kaže Bebić.
Objašnjavajući svoju tvrdnju o izgubljenoj cijeloj jednoj sezoni, gradonačelnik navodi podatak po kojemu je najveće hotelsko poduzeće na Hvaru, kad je ORCO ušao u javno-privatno partnerstvo, 2005. godine imalo 285 tisuća noćenja, godinu dana poslije 101 tisuću manje, a 2007. godine 155 tisuća noćenja manje.
Bebić tvrdi da je to alarmantno stanje koje traži jasne odgovore. Inače, javno-privatno partnerstvo u koje su država i ORCO ušli zajedničkim upravljanjem "Sunčanog Hvara" 2005. godine, potpisano je na pet godina i istječe 2010. godine. Do tada, po svim ugovorima, ORCO ne može izići iz bilo kojeg oblika ugovorom preuzetih obveza u "Sunčanom Hvaru".

NAJSKUPLJI ŠAMPANJAC NA SVIJETU STIGAO NA HVAR
NABAVNA CIJENA WHITE GOLD DON PERIGNONA 10 TISUĆA EURA
27. kolovoza 2008. Piše: Maja Zrnić

HVAR - U Hvar je sinoć stigao White Gold Dom Perignon, poznati šampanjac čija je boca optočena bijelim zlatom, nabavne cijene 10.000 eura, a u restoranu će se prodavati još skuplje.
Kako je 1995. bila teška godina za proizvodnju šampanjaca, čak je i master blender za Dom Perigon Richard Geoffroy uspio proizvesti samo 300 boca kvalitetnog kvalitetnog pjenušavog vina. Te je godine šampanjac doslovce vrijedio zlata, pa je napravljena ograničena edicija čiji sadržaj boce je optočen bijelim zlatom.
Na velikom tržištu šampanjca, kao što je Japan, prodano je 12 boca Dom Perignonovog bijelog zlata, u Italiji 6, a u Hrvatskoj čak 8. To pokazuje da se u Hrvatskoj pojavio sloj gostiju koji žele samo najbolje od najboljeg i to su spremni platiti.
- Svih osam zlatnih boca šampanjca je prodano na moru, a u Hvar su stigle čak dvije. Hvar se uspoređuje sa St. Tropezom gdje smo prodali 10 boca White Golda u poznatim clubovima i restoranima kao što su Byblos i Cave - kazao je Krešimir Ćorić brend manager Moet Hennessya, koji je zastupnik Dom Perignona u Hrvatskoj.
Restoran Gariful kraj kojeg se na hvarskoj rivi nalazi i Carpe Diem, kupio je obje hvarske boce. Vlasnik restorana Ivan Gospodnetić nam je kazao: - Potražnja je gostiju takva da smo naručili dvije boce White Golda, tek su stigle, a jedna je već rezervirana, tako da znam da ćemo i drugu lako prodati.
Posljednjih godina, otkako je stigla ORCO grupa, Hvar dobiva sve jaču klijentelu. To su gosti koji ne pitaju za cijenu. Eto, ovoga ljeta smo imali dvije grupe gostiju koji su naručivali jelo ili piće koje je helikopterom dopremljeno na Hvar, pa je usluga imala i specijalnu cijenu zbog dostave. Naš je moto da što naši gosti traže, mi se potrudimo da im i donesemo, a onda to i naplatimo. U najsunčanijem gradu još uvijek postoje mjesta gdje su cijene umjerene. No ipak, morat ćemo se navikavati da je normalno imati u otočkoj metropoli, kao i svakoj drugoj metropoli, goste koji imaju gdje naručiti najkvalitetnije i najskuplje piće za prijatelje te pri tome ne pitaju za cijenu.

LJEPOTICA MERCEDES, UGOTA S GALEŠNIKA
MIRNA I PITOMA UGOTA SLOBODNO ŠEĆE OTOKOM GALEŠNIK
27. kolovoza 2008. Piše: Maja Zrnić

Pitam direktora Nautičkog centra Hvar Antu Buzolića-Mišića, kako je ugota dobila ime. - Nazvali smo ju po tovaru s Palagruže koji se isto zvao Mercedes, o njemu su se pričale legende. Nama iz Hvara Palagruža je mitski otok, uvijek se pamti posjet Palagruži. Mercedes nas podsjeća na Palagružu, pa je tako dobila ime.
Na ulazu u hvarsku luku leži otočić Galešnik, prvi u nizu Paklenih otoka, koji je kroz prošlost imao strateški značaj za obranu ili napad na grad Hvar. Nakon što je 1868. Galešnik demilitariziran koristi se kao lazaret, neko vrijeme je tu bio smješten zatvor, a 1960. dobiva turističku namjenu. Stariji Hvarani sjećaju se poznatog plesnjaka na Galešniku, kada je svirala živa glazba, a nastupali su VIS Problemi i VIS Dimos. No ipak, 1968. Galešnik se zatvara i otok ostaje zapušten 36 godina.
Jednoglasnom odlukom Gradskog vijeća Galešnik je 2004. dodijeljen na upravljanje mladim momcima iz gradske tvrtke Nautički centar Hvar, koji su uveli reda u hvarsku luku. Je li odluka gradskih vlasti bila opravdana, uvjerili smo se u posjetu Galešniku.
- Na Galešniku je sve bilo devastirano, staze zarasle i neprohodne, zidovi utvrde urušeni. No ipak, shvatili smo da smo došli u prazan prostor, da sve ovisi o nama i primili smo se posla. Mladi lavovi iz hvarske luke uredili su eko-etno otok Galešnik - sjeća se Ante.
Kako su na dalmatinskim otocima životinje jako važne, momci iz Nautičkog centra Hvar doveli su pauna, kuniće, ali su na ljubimicu Mercedes morali čekati. Raspitali su se gdje se može nabaviti tovar i čuli da je najbliži Jozo iz Brusja, zaselka na vrhu otoka Hvara. Njegova je ugota - ženka od tovara, bila skotna te su očekivali pomladak. Mlado od tovara košta 1500 kuna.
Kada je Mercedes stigla na svijet, momci iz Nautičkog centra Hvar su skupili samo tisuću kuna, ali su se uputili u Brusje. Jozo je pristao na nagodbu te je Mercedes krenula na put, s velikog otoka na mali otočić.
Petar iz Nautičkog Centra se sjeća: - U kombiju je sve bilo pod kontrolom, ali kad smo stigli na hvarsku rivu i pokušali natjerati Mercedes da uđe u brod, nastalo je natezanje. Bilo nas je petorica i jedva smo ju uspjeli ugurati u brod.
Ana Marija, Petrova sestra, kaže: - Kad je došla bila je mala i mršava. Mercedes se na Galešniku proljepšala sto posto, odmah je shvatila da je stigla u pravi raj. Mir, harmonija i opuštajuća atmosfera na eko-etno otoku privukla je i tri Bečanke da se svakog dana dođu upravo ovdje kupati i uživati u moru. Marina, Amela i Tereza odrasle su u velegradu pa im se sviđa priroda i duboka hladovina koju pruža Galešnik.
Razmažena je i mačka koja je na Galešnik stigla iz Trogira. Kad su momci iz Nautičkog centra Hvar brodom otplovili do Trogira i otišli u nabavu opreme, vrativši se na brod zatekli su žutu mačku. Ona je shvatila da joj je dosta života na kopnu, buke, stresa i svega što sa sobom nosi život u gradu. Mačka je bila spremna za miran, harmoničan i idiličan život na Galešniku, pa su slijepog putnika momci poveli sa sobom. Dobila je ime Maška, dobro se slaže s Mercedes, a ako koji od gostiju dovede svog psa, nema nikakvih problema. Svi su ovdje opušteni, i ljudi i životinje. Mladi lavovi iz hvarske luke kažu da im je najvažniji timski rad, a najviše ulažu u ljude koji se dodatno školuju, uče strane jezike, polažu ispite za spašavanje na moru. Sezona im je dobra, a osim dnevnih izleta tu se odvijaju domjenci i prezentacije poslovnih tvrtki te romantične večere. Alan vozi brodicu s hvarske rive i prebacuje putnike na Galešnik, tako da se svaka dva sata može stići do otočića. Ali vrijeme je ovdje relativna stvar, teče pomalo, bez žurbe.
- Mercedes je mirna i pitoma, pa ju puštamo da slobodno šeće otokom. Ona voli društvo ljudi i stalno se muva oko nas. Međutim, neki dan smo primijetili da je sa stola zgrabila sto kuna. Kad smo gostu htjeli naplatiti račun, on nas je obavijestio da je Mercedes već naplatila, pa smo ostali kratki u kasi tog dana - priča nam Ante.
Otok Galešnik je primjer kako se i bez mnogo novca može napraviti puno. Bivši zatvor danas je restoran, vojna utvrda služi za degustaciju vina. Na Galešniku je ponovno živo, gori vatra na kominu, miriše srdela sa gradela, poslužuje se dobro vino i uživa u najljepšem pogledu na grad Hvar, našu otočnu metropolu.

DIVLJE SVINJE 'POBRALE' 630 TRSOVA PLAVCA MALOG
TEŽACI MUKU MUČE SA DIVLJIM SVINJAMA
28. kolovoza 2008. Piše: Mirko Crnčević

JELSA - Pojedini težaci na otoku Hvaru muku muče s divljim svinjama, poput onih u Zabiokovlju. Potvrđuje to i najnoviji slučaj vinogradara Željka Bulića iz Jelse kojem su ti papkari doslovno obrali vinograd u selu Zagradače.
- U proljeće 2005. sam na površini od tisuću četvornih metara, na predjelu Lokvica, zasadio 630 trsova Plavca malog. Ogradio sam ga žičanom ogradom koju sam svojedobno dobio od Lovačke udruge otoka Hvara na ime štete u drugom vinogradu, a nešto sam i dokupio. Nažalost ove godine su nepoznate osobe kidale ogradu sa zapadne strane, gdje je kameni zid najniži, i na taj način omogućavale divljim svinjama da oberu cjelokupan urod. Tako u vinogradu nije ostalo ni zrna zdravog grožđa - kazao je Bulić, koji sumnja da su to mogli učiniti jedino lovci kojima je zasigurno stalo da divlje svinje porastu i budu debele.
Jelšanski težak je očekivao prosječni urod nešto veći od jednog kilograma po trsu, pa mu je s obzirom na cijenu Plavca malog na otoku Hvaru pričinjena šteta u iznosu od 6.500 do 7.000 kuna.
Naravno, to je prijavio Lovačkoj udruzi otoka Hvara, čiji je lovočuvar izašao na mjesto događaja, ali ne i komisija koja bi utvrdila stanje stvari. Prijavu je podnio i djelatnicima Pete policijske postaje u Hvaru, pa očekuje da će počinitelji uskoro biti otkriveni, a da će štetu namiriti iz fonda hvarskih lovaca.
Predsjednik Lovačke udruge, Stipe Vitali, je istaknuo da štete ipak nisu tako učestale. S druge strane upoznat je sa slučajem Željka Bulića kojem su sugerirali da podnese pismenu prijavu, kako bi pravodobno mogli pokrenuti proceduru utvrđivanja potrebnih činjenica.
Tome je dodao da su u nastajanje štete, prema raspoloživim informacijama, involvirane i njemu nepoznate osobe, što je u naravi predmet postupanja policije, no unatoč tome Lovačka udruga otoka Hvara će za zahtjev oštećenog imati razumijevanja, osobito ako on bude realan.

VILA MUZEJ NA KRIŽNOM RATU
OBITELJ MENEGHELO, VLASNICI RASKOŠNOG IMANJA NA PALMIŽANI;
OTVORILI SU VRATA SVOJE NOVE, GRADSKE REZIDENCIJE
29. kolovoza 2008. Piše: Tanja Šimundić

Samo zbog visećih vrtova novog luksuznog imanja na hvarskom Križnom ratu Dagmar Meneghello je sa Sicilije uvezla čak deset tona palmi, koje su se i više nego idealno uklopile u obilje autohtonog mediteranskog i tropskog raslinja ukopanog u tisuću kvadrata kućnog okoliša.
Nije za čuđenje, žena čudo koja sa svojom djecom brižno čuva obiteljsko bogatstvo, nadaleko poznato imanje na Palmižani i od novog kamenoga gradskog zdanja odlučila je napraviti iskorak.
A on se zasniva na prostoru oplemenjenom autohtonim vrijednostima, ali i kulturnim blagom, umjetninama što su svoje mjesto našle posvuda po kući. U samo godinu dana preuređenja, od kamene vile smještene tek poneki metar od strme obale, stvorena je oaza sa šest spavaćih soba okrenutih prema širokome moru, osunčanim terasama, bazenom oslikanim mozaikom, i raskošnim svijetom boja.
Uronjena je u more borova koji joj kriju pročelje sa ceste, a svakom gostu i prijatelju nudi čisti miris luksuza. Kuća je to u kojoj je težini vrijednih umjetnina suprotstavljena jednostavnost Ikeina namještaja, što je zbog raskoši čiste kulture trebao biti nevidljiv, proziran, funkcionalan i lako zamjenjiv.
- Kada sam je prvi put vidjela, rekla sam - to je to, i to zbog položaja, ali i borova, oleandara i pitospora koji su me podsjetili na moju omiljenu Palmižanu. I odlučila sam se za iskorak pa sam nasuprot jednostavnosti otočnog imanja gostima ovdje ponudila sav komfor i luksuz.
No nešto se nije promijenilo - želja da gostu prezentiramo našu zemlju kao centar zavidne kulture. I zato su sve prostorije u kući ukrašene sa stotinjak originalnih radova, slika i skulptura te mozaika najpoznatijih nam domaćih umjetnika - ne krije ponos Dagmar.
Kuća je podijeljena na dvije etažne cjeline određene bojama te povezane unutarnjim stubištem. U prizemnom dnevnom boravku upečatljiv je crno-bijeli svijet koji je na momente razbijen crvenim i modrim detaljima. Različite su boje odredile i ostale prostore, pa se uz modru prostoriju s neobrađenim kamenom na zidovima i obiljem tamnoplavih nijansi nude i crvena te zelena soba.
I svaka od njih ima svoje autore čija su djela ukrasila zidove. Kuća ima 300 četvornih metara, arhitektonsko uređenje potpisuje hvarski umjetnik Nikša Barišić Art, dok je sama Dagmar u nju utkala ono što se naziva dušom zdanja.
- Kuća se doima kao pravi mali muzej hrvatske umjetnosti, koji je nasuprot miru prizemlja dobio sve kolore na prvom katu. Taj je prostor preplavila šarolikost svih nijansi, ali i sobe koje su imena dobile po našim poznatim umjetnicima.
U nastavku je i ostakljeni dnevni boravak te ljetna kuhinja, moj najdraži kutak. S nje puca pogled i na osam metara dugi bazen uokviren palmama, s kojeg se vide Paklenjaci, a za lijepog dana i Italija - Dagmar će, skromno nam pokazujući pomno odabrane detalje, mozaike, lampe i svijećnjake, oslikani frižider, impresivna masivna ogledala, žičane ptice, koji su se savršeno uklopili u cjelinu.

TOP PET

Villa Meneghello je prema procjeni Independent.co.uk odabrana među pet najzanimljivijih zdanja na Mediteranu. Nakon nje su svoje mjesto na ljestvici našle i kuće Trullo Mandorla u Italiji, dubrovačka Villa Sheherezada, Villa Jelka u Crnoj Gori te Villa San Giovanni na venecijanskom otoku Torcello.

SUNČANI HVAR: RAST
PRIHODA ALI I VEĆI GUBITAK
29. kolovoza 2008. Hina

Hotelska tvrtka Sunčani Hvar u prvom je polugodištu ove godine ostvarila operativni prihod u iznosu 27,4 milijuna kuna, što je povećanje od 42 posto u odnosu na prošlu godinu, dok su operativni troškovi porasli za 7 posto, na 63,9
milijuna kuna, pokazuju revidirani podaci koje su danas objavili iz Sunčanog Hvara.
Prema tim podacima, u prvih šest mjeseci ove godine Sunčani Hvar bilježi gubitak prije oporezivanja u iznosu od oko 51,2 milijuna kuna, što je 3,3 posto više nego u isto vrijeme lani kada je gubitak iznosio 49,5 milijuna kuna.
Naime, u prvom polugodištu ove godine ukupni su prihodi Sunčanog Hvara iznosili 34,3 milijuna kuna, a ukupni su troškovi u iznosu 85,5 milijuna kuna povećani u odnosu na prošlu godinu za 23 posto, od čega najveći dio otpada na amortizaciju i kamate koje su skoro dvostruke u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Iz Sunčanog Hvara ističu kako je tvrtka ostvarila dobre rezultate u predsezoni (operativni troškovi bili su manji za 5 posto, a prihodi su povećani za 46,5 posto) i kako je to jasan pokazatelj kako tvrtka uspješno ostvaruje svoj cilj o produljenju sezone.
Ističu i kako u srpnju bilježe rast prihoda za 49 posto u odnosu na isto razdoblje lani, te rast broja gostiju. U Sunčanom Hvaru u ovoj godini očekuju dobre rezultate, te gotovo dvostruko više prihode nego u 2005. kada je Orco započeo transformacijski proces Sunčanog Hvara. Od važnijih događaja u prvoj polovici ove godine izdvajaju da su postali vlasnikom 70 posto udjela u tvrtki Blue Yacht, luksuznog charter operatora s ciljem pružanja usluge transporta gostima Sunčanog Hvara. Akvizicija je obavljena povećanjem osnovnog kapitala BY tvrtke.
Također, privatnom ponudom je povećan i temeljni kapital Sunčanog Hvara s 619,6 milijuna kuna na 731,1 milijun kuna.

BEBIĆ OD NAS TRAŽI NEMOGUĆE
30. kolovoza 2008. Piše: Viktor Vresnik

ZAGREB - Hvar i Orco grupa od početka nesretnog javno-privatnog partnerstva žive u prisilnoj zajednici. S jedne je strane Orco, kojemu je država prodajom većinskog paketa dionica povjerila na upravljanje najveću hvarsku hotelsku tvrtku Sunčani Hvar, a s druge Grad Hvar, odnosno gradonačelnik Pjerino Bebić koji ne odustaje od pokušaja da gradska uprava sudjeluje u upravljanju privatiziranom kompanijom.
U tim pokušajima hvarski se gradonačelnik često služio medijima kao polugom za zaustavljanje Orca koji, prema njegovu mišljenju, ne ispunjava ugovorene obaveze.
- Napravili smo sve što smo mogli, a napravili bismo i više da smo uspjeli realizirati već dogovoreni sporazum s Gradom - tvrdi Dragan Lazukić, regionalni šef Orco grupe, koji većinu vremena provodi u avionu, leteći između Praga, gdje je regionalno sjedište tvrtke, Hvara, gdje je zasad najveći Orcov hotelski resort Sunčani Hvar, i Zagreba, gdje je još uvijek hrvatsko sjedište Grupe.

Napuštanje Hrvatske

Orco grupa je upravo u procesu napuštanja svojih hrvatskih ureda. Ostat će na Hvaru, kao vlasnik Sunčanog Hvara, a preko hvarske tvrtke upravljat će i Obonjanom, svojim drugim hrvatskim projektom koji je sve bliže početku realizacije.
- Ne odlazimo iz Hrvatske. To što zatvaramo urede u Splitu i Zagrebu znači samo da nam se ostali dio poslova, osim Sunčanog Hvara, ne razvija onako kako smo planirali i da nam u ovom trenutku ti uredi ne trebaju - rekao je Lazukić s kojim smo razgovarali u još postojećem uredu u Zagreb toweru, luksuznoj poslovnoj zgradi na čijem se vrhu nalazi i Zagrebačka burza.
Orco grupa, čije je sjedište u Luksemburgu, a istočnoeuropskom regijom upravlja iz Praga, još osjeća posljedice krize na svjetskom tržištu nekretnina koje i jesu jezgra njezina biznisa.
- Riječ je o segmentu posla koji ne možemo zanemariti, ali koji nema dodirnih točaka s našim poslovanjem u Sunčanim Hvaru.

Bilo kakvi zaključci koji se temelje na vezi ta dva biznisa grupe, a koji su se ovih dana mogli pročitati u hrvatskim medijima, nisu utemeljeni na činjenicama - istaknuo je Lazukić.
U Grupi i dalje čekaju sporazum s Gradom Hvarom "jer je on ugrađen u temelje ugovora o preuzimanju Sunčanog Hvara", ali više nisu spremni razgovarati s hvarskim gradonačelnikom zbog njegova upornog trogodišnjeg odbijanja da prihvati bilo kakvo ponuđeno rješenje. U Orcu smatraju da su tijekom protekle tri godine uradili " i mnogo vise nego sto su bili obavezni".
- A što je uradio gradonačelnik? Osim obećanja, gotovo ništa, kaže Lazukić.
Vlada je prošle godine Gradu dodijelila zamjenski paket dionica kao kompenzaciju za njihov udio u Sunčanom Hvaru.
-I to je paket koji vrijedi mnogo više od njihova stvarnog udjela.
Oni to znaju, ali na njega ne pristaju jer žele kreirati poslovnu i financijsku strategiju kompanije. Kao većinski vlasnici, mi na to jednostavno ne možemo pristati - dodao je Lazukić.

Račun za uslugu

U Orcu napominju da zbog zastoja u pregovorima do danas nisu uhvatili željeni ritam obnove hotela. Zbog istih razloga u nekima od neobnovljenih hotela danas, umjesto gostiju, u vrijeme sezone borave njihovi sezonski radnici - sobarice, kuharice i konobari. Prema Lazukićevim riječima, od Grada su više puta za tu namjenu tražili zemljište za gradnju ili nekretninu za adaptaciju, ali im to nikad nije bilo odobreno.
Oni koji na Hvar dolaze kao gosti, uglavnom ne znaju za pozadinu događaja unutar hvarske ugostiteljske zajednice. Ne zanimaju ih razlozi zbog kojih do danas dio hotela nije obnovljen. Tko može, odlazi u one koji jesu obnovljeni, u kojima je, slažu se oni koji tamo dolaze, razina usluge daleko iznad jadranskog prosjeka.
Ono što nikome nije promaknulo jest činjenica da će, uz poneku rijetku iznimku, samo u hotelima i restoranima Sunčanog Hvara gost dobiti račun za uslugu.